FRANCETIĆ, Petar, provincijal (Rijeka, o. 1645 — Trsat, 13. VII. 1725). Osnove pismenosti stječe kod isusovaca u rodnom gradu, gdje potom pohađa srednju školu. God. 1671. stupa u Franjevački red i postaje član Provincije Bosne Hrvatske kojoj su u to vrijeme pripadali samostani u zapadnom dijelu Hrvatske kao i oni u središnjoj i zapadnoj Sloveniji. Teološko školovanje započeo je na bogoslovnoj školi Generalnog učilišta u Ljubljani, a nastavio i završio u Milanu i Rimu. Naslove profesora filozofije i teologije stekao je u Veneciji i Rimu. Po povratku u domovinu predavao je filozofiju i kroz trinaest godina teologiju na bogoslovnim školama u Trsatu i Ljubljani. Kao profesor postigao je najviši franjevački prosvjetni naslov »lector jubilatus«. U svojoj matičnoj provinciji, koja je međutim promijenila naziv u Hrvatsko-kranjska provincija sv. Križa, F. je u dva navrata bio definitor te provincijal u trogodištu 1705–08. Vrhovna uprava Franjevačkog reda ovlastila ga je da kanonski pohodi susjedne provincije sv. Ladislava u Banskoj Hrvatskoj, Presvetog Spasitelja u Ugarskoj, sv. Leopolda u Tirolu i sv. Vjenceslava u Češkoj, što je on i učinio. Od 1689. s prekidima bio je dva desetljeća čuvar trsatskog svetišta i gvardijan samostana. Obnovio je zavjetnu crkvu Majke Božje na Trsatu i u cijelosti je barokizirao. Novčanom potporom grobničkoga kapetana F. Frankulina dao je 1691. u svetištu sagraditi kapelu sv. Antuna, a iz zaklade Ane Sorsi-Petreković i ostavštine senjskog biskupa S. Glavinića podignuo je mramorne oltare sv. Katarine i sv. Mihovila. Uz pomoć senjskog biskupa M. Brajkovića odijelio je 1705. glavni oltar od crkvene lađe ogradom od kovana željeza. Drvene oltare u crkvi izradili su u to vrijeme franjevci rezbari, a crkvu i samostansku blagovaonicu F. je dao ukrasiti slikama C. Tasce. Kult Gospe Trsatske uzdigao je na liturgijsko svetkovanje ishodivši 1709. dopuštenje pape Klementa XI. po kojem kler Senjske biskupije i franjevci Hrvatsko-kranjske provincije mogu slaviti 10. svibnja spomen na prijenos Marijine nazaretske kućice. Pribavio je krune i 1715. organizirao krunidbu lika Gospe Trsatske; bila je to prva krunidba lika Majke Božje izvan Italije.
DJELA: Tersactum coronata Deipara Virgine insigne sive triumphus gloriosissimus B. Mariae Virginis Matris Gratiarum. Venetiis. Apud Antonium Bortoli, 1718.
LIT.: F. E. Hoško: Franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda Zagreb (u: Franjo među Hrvatima, zbornik. Zagreb 1976, 159). — R. Matejčić: Barokizacija sklopa franjevačkog samostana i crkve Gospe Trsatske u Rijeci. Zbornik Matice srpske za likovne umetnosti (Novi Sad), 22(1986) str. 173–198. — F. E. Hoško: Na vrhu Trsatskih stuba. Rijeka 1991, 181–187.
Franjo Emanuel Hoško (1998)
