FRNDIĆ, Nasko

FRNDIĆ, Nasko, pjesnik, esejist i novinar (Zenica, 3. IV. 1920). Završio je gimnaziju u Sarajevu 1941, a hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti te filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1953. Od 1949. do 1951. bio je urednik u časopisu Izvor, a 1953–60. suradnik pa urednik u kulturnoj rubrici zagrebačkog izdanja Borbe. Kazališni je kritičar Borbe u Zagrebu 1954–90. Glavni je urednik Izdavačkog zavoda JAZU 1960–61, zatim urednik u Izdavačkom poduzeću »Zora«. Od 1973. do 1977. direktor je »Zore«, a nakon spajanja »Zore« s Grafičkim zavodom Hrvatske njegov je glavni urednik do 1980. Član uredništva časopisa Republika 1975–80. Umirovljen je 1983. Tri i pol desetljeća bio je nazočan u hrvatskoj kazališnoj kritici i esejistici. Referatima o hrvatskoj kazališnoj i književnoj baštini sudjeluje na Danima hvarskoga kazališta i u istoimenim zbornicima 1980–93. Pjesme i eseje objavljuje u Forumu, Hrvatskoj reviji, Maruliću i Mogućnostima. Surađivao je u kulturnoj rubrici Vjesnika INE, a povremeno i u Školskim novinama. Kritikama, intervjuima i problemski zasnovanim kazališnim razmatranjima pratio je Dubrovačke ljetne igre 1968–90. Proučavao je i prevrednovao zaboravljene ekspresionističke drame J. Kosora, o čemu je 1990–93. objavio više eseja. Sastavio je antologije Bez dlake na jeziku, Muslimanske junačke pjesme, Narodni humor i mudrost Muslimana, pjesničke recitale i priručnike iz lektire za Školsku knjigu. Adaptirao je nekoliko romana, drama i pripovijedaka za radijsko i scensko izvođenje (Sam čovjek I. Kozarčanina, Krčma Široko grlo A. Cesarca, Zagrljaj R. Marinkovića itd.). Objavio je zbirku pjesama (Mostovi), tri jednočinke (Dan cvjetače, Prvo kupatilo, Svi moji unuci) i pjesnički recital (Iz mračnog ćemo doca na visove se peti). Služio se pseudonimom Nasko Aganov.