FRÖBE, Marija

traži dalje ...

FRÖBE, Marija, pjevačica, mezzosopran i dramska glumica (Zagreb, 1863 — Zagreb, 10. VII. 1941). Pjevanje učila u I. Zajca na glazbenoj školi HGZ. Započela angažman u HNK, u doba Zajčeva vodstva Opere (1870–89). Najprije članica opernoga zbora, potom pjevala većinom manje operne i operetne uloge, mnoge prigodom zagrebačkih praizvedba, posebice Fatimu u Zajčevoj operi Nikola Šubić Zrinjski (na prvoj izvedbi 1876), zatim Gertrudu i katkad glavnu žensku ulogu Germaine (J. R. Planquette, Korneviljska zvona, 1892), Luciju (F. Suppé, Penzionat, 1883), Melaniju (J. Strauss, Šišmiš, 1883), Ivku (I. Zajc, Zlatka, 1885), Peep-Po (A. S. Sullivan, Mikado, 1892), Minu (K. Zeller, Ptičar, 1895), Paža (E. Audran, La Mascotte, 1897), Friquette i Rosalindu (J. Offenbach, Lijepa Luretta, 1901. i Modrobrad, 1904). Povremeno igrala epizodne uloge i u dramskom repertoaru, primjerice Toinon i Gospođu de Canisy (V. Sardou i É. Moreau, Madame Sans-Gêne, 1893) te Magdu (Đ. Prejac, prema romanu A. Šenoe, Seljačka buna, 1906), Bertu (H. Ibsen, Hedda Gabler, 1906), Viktorinu (A. Dumas, sin, Rasipan otac) i dr. Tijekom svoga dugogodišnjega kazališnog rada isticala se kreacijama operetnih likova, zapaženih posebno po mladenačkom zanosu te ljepoti i kvaliteti glasa.

LIT.: N. Andrić: Spomen-knjiga Hrvatskoga zemaljskog kazališta. Zagreb 1895, 70. — Marija Fröbe. Vrijedna članica stare kazališne garde (nekrolog). Hrvatski narod, 3(1941) 153, str. 9.
 
Željka Čavka (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FRÖBE, Marija. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 27.4.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/frobe-marija>.