GABRIČEVIĆ, Branimir

GABRIČEVIĆ, Branimir, arheolog (Podgora, 8. VII. 1915 — Beograd, 17. X. 1996). Klasičnu gimnaziju završio u Splitu 1933, a studij klasične filologije i arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1938, gdje je 1952. doktorirao tezom Mitrin kult na području rimske provincije Dalmacije. God. 1939–42. bio gimnazijski suplent u Prilepu, Prizrenu, Šibeniku i Bolu na Braču. Nakon rata bio je tajnik i otpravnik poslova pri Svetoj stolici u Vatikanu 1945–49, asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1949–54, ravnatelj i znanstveni suradnik Arheološkog muzeja u Splitu 1954–69, redoviti profesor antičke arheologije na Filozofskom fakultetu u Zadru 1969–78. i redoviti profesor povijesti starog vijeka na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu od 1978. do umirovljenja 1980. Kao arheolog bavio se antikom u našim krajevima, obrađujući političku i religijsku povijest, povijest umjetnosti, grčku kolonizaciju, grčki i rimski urbanizam, ilirski supstrat u odnosu na klasičnu kulturu te obavljajući terenska istraživanja u Solinu, na Visu i na lokalitetima u Cetinskoj krajini. Kao vrstan epigrafičar bavio se i srednjovjekovnim spomenicima, a shvaćajući arheološku baštinu jednim od najvrednijih dijelova kulture bavio se zaštitom graditeljskog nasljeđa i pisao pionirske radove o suradnji arheologije i prostornog planiranja. Znanstvenim i stručnim radovima i člancima surađivao je u zbornicima, časopisima i listovima Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (1950–65, 1967, 1969, 1973, 1983, 1985), Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu (1952–54), Archaeologia Jugoslavica (Beograd 1954, 1956), Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1954), Farmaceutski glasnik (1955), Mogućnosti (1955–56), Slobodna Dalmacija (1955–60, 1969), Peristil (1957), Urbs (1958, 1961–62), Arheološki radovi i rasprave (1959), Atti dell III congresso internazionale di epigrafia greca e latina (Rim 1959), Jevrejski almanah (Beograd 1959–60), Zbornik zaštite spomenika kulture (1959), Atti del VII congresso internazionale di archeologia classica (Rim 1961), Regionalni prostorni plan kotara Split (1961, 1964), Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae (Beograd 1963), Congresso internazionale di archeologia cristiana (Rim 1966), Poljički zbornik (1968), Prilozi povijesti umjetnosti Dalmacije (1968), Viški spomenici (Split 1968), Akten des VII Internationalen Kongresses für christliche Archäologie (Rim 1969), Adriatica praehistorica et antiqua (1970), Živa antika (Skoplje 1973), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (1976), Diadora (1980). Bio glavni urednik Vjesnika za arheologiju i historiju dalmatinsku 1963–71, urednik zbornika Antički teatar na tlu Jugoslavije (Novi Sad 1981). Osnovao Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu 1961. i bio mu prvim ravnateljem 1961–65.