GABRIČEVIĆ, Martin

traži dalje ...

GABRIČEVIĆ, Martin, diplomat i arheolog (Trogir, 29. II. 1920 — Studenica, 10. VII. 1985). Klasičnu gimnaziju pohađao i završio u Splitu 1939. Diplomirao arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1960. Za rata u partizanima. Kao diplomat bio je 1947–49. u Solunu konzul, 1955–57. u Bonnu prvi sekretar ambasade, 1961–65. u Tunisu savjetnik ambasade, 1966–71. u Ateni opunomoćeni ministar, 1975–76. šef protokola Državnog sekretarijata inostranih poslova i 1978–81. u Luxembourgu opunomoćeni ministar. Umirovljen je 1982. U slobodnom vremenu bavio se arheologijom. Od 1954. do smrti, koja ga je i zatekla kao člana ekipe pri arheološkom istraživanju u manastiru Studenici, sudjelovao je u iskopavanjima na lokalitetima Ulpijana, Sočanica, Stari Slankamen, Zemun polje, Progar, Begeč, Skopje, Nikolići (kraj Vlasenice), Niš, Ptuj te na nekoliko lokaliteta na dunavskom Limesu. Njegov znanstveni interes bio je posvećen pretežno latinskoj i grčkoj epigrafiji. Rezultate terenskih istraživanja objelodanio je u časopisima i zbornicima Arheološki vestnik (1972, 1981), Članci i građa za kulturnu istoriju Istočne Bosne (1972–73), Živa antika (1973), Zbornik radova Vizantološkog instituta (1980).

LIT.: (Nekrolozi): D. Šošić, Vjesnik, 45(1985) 15. VII, str. 3. — P. Ivačić, Politika (Beograd), 82(1985) 17. VII, str. 8. — N. Anzulović, Obavijesti. Hrvatsko arheološko društvo, 17(1985) 3, str. 55–56.
 
Neda Anzulović (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GABRIČEVIĆ, Martin. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 14.10.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/gabricevic-martin>.