GEORGIJEVIĆ, Adalbert (Spiller, Špiler; Albert), liječnik (Čerević kraj Iloka, 18. VI. 1899 — Samobor, 17. XI. 1991). Klasičnu gimnaziju pohađao u Zagrebu i Varaždinu gdje je maturirao 1918, a medicinu studirao u Grazu, Würzburgu i Krakovu, završivši studij 1926. u Zagrebu. God. 1927–39. radio kao općinski liječnik u Maruševcu, 1939–41. u Ivancu te 1941–45. u Velikom Trgovišću. Od kolovoza 1945. liječnik je u Samoboru, gdje 1952. osniva Dom narodnog zdravlja, kojemu je bio ravnateljem do umirovljenja 1966. Na području Doma uzorno je organizirao integriranu primarnu zdravstvenu zaštitu, a u Rudama, u organizaciji Škole narodnog zdravlja zagrebačkoga Medicinskog fakulteta, Centar za terensku izobrazbu studenata medicine (1953–65). Centar je provodio opsežne zdravstvene akcije, sanitaciju, mjere zdravstvenog odgoja i sistematske preglede. Među prvima je osnovao centar patronažnih medicinskih sestara i zauzimao se za stvaranje profila obiteljskog liječnika. Kao stipendist WHO usavršavao se u Finskoj, Norveškoj i Nizozemskoj (1955/56). Popularizirao je zdravstveni odgoj brojnim predavanjima, a članke iz organizacije zdravstvene službe i zdravstveno-socijalne problematike sela objavljivao u časopisima: Zaštita zdravlja (1954), Narodno zdravlje (Beograd 1955, 1959), Osiguranik (1955), Primaljski vjesnik (1956), Review of Eastern Medical Sciences (München 1957, 1965, 1968, 1970), Samoborske novine (1959, 1964), Zdravstvene novine (1959), Medicinar (1960), Vjesnik medicinskih sestara (1961). U Samoboru je bio utemeljitelj i predsjednik organizacije Crvenoga križa. God. 1971. dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo općine Samobor. — Bavio se športom i planinarstvom. Za studija u Krakovu bio je čelnik tamošnjega Slovenskoga akademskog kluba »Triglav«, u Zagrebu se bavio lakoatletikom u HAŠK-u te bio predsjednik Atletskoga sportskoga kluba, a u Ivancu je osnovao i vodio Ivanečki sportski klub. God. 1923. obnovio je rad PD »Ivanščica« u Ivancu i bio mu dugogodišnji predsjednik. Njegovom je zaslugom na vrhu Ivančice sagrađen Planinarski dom »Josip Pasarić« i postavljena željezna piramida. Planinario je na Triglav, bosanske i crnogorske planine, Velebit, Visoke Tatre i Grossglockner. God. 1931. izabran je za začasnog člana HPD. U Samoboru je bio potpredsjednik PD »Japetić« te utemeljitelj i prvi pročelnik Gorske službe spasavanja (1953). Članke iz planinarstva objavljivao u časopisima: Hrvatski planinar (1923, 1925, 1929, 1932, 1934–35), Zagorski kalendar (1958, 1961, 1967), Naše planine (1963, 1965), Zagorski godišnjak (1975), Osa (1977–80). U vlastitoj je nakladi objavio pjesnički prvijenac M. Bogdanovića iz 1894. Na Sljeme (Samobor 1969).
DJELA: Sedamdeset godina planinarstva u Ivancu. Samobor 1968.
LIT.: Odlikovani planinari Hrvatskog zagorja. Naše planine, 15(1963) 9/10, str. 235. — Ž. Poljak: Naši liječnici kao planinari. Saopćenja »Pliva«, 8(1965) 3, str. 219–223. — Zbornik liječnika Hrvatske 1874–1974. Zagreb 1974, 389–390. — Ž. Poljak i V. Blašković: Hrvatsko planinarstvo. Zagreb 1975, 237, 246, 282. — S. Lovasić: In memoriam dr. Adalbert Georgijević. Samoborski list, 1(1991) 8, str. 9. — Ž. Poljak: Dr. Adalbert Georgijević. Hrvatski planinar, 84(1992) 1/2, str. 41–42. — Isti: Što su liječnici dali našem planinarstvu? Bilogorski planinar, 17(13)(1993) 35, str. 1–2. — Isti: Hrvatska planinarska književnost. Zagreb 1994, 214.
Vladimir Dugački i Franjo Frntić (1998)
