GERŠIĆ, Ivo, arhitekt (Brod na Savi, 23. IV. 1915). Maturirao 1933. u rodnom gradu, arhitekturu diplomirao 1938. na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Nakon studija zaposlen pri tehničkom odsjeku Gradskog poglavarstva pa u Sekciji za održavanje pruga u Slavonskom Brodu. Od 1942. do 1944. službuje u Ministarstvu zdravlja NDH, nakon II. svjetskog rata u Ministarstvu narodnog zdravlja NRH u Zagrebu, a 1947. poslan je na rad u Bosnu (Travnik, Donji Vakuf, Kupres). God. 1949. zaposlio se u Arhitektonskom projektnom zavodu (APZ) u Zagrebu, gdje od 1952. vodi jednu od projektantskih grupa koja 1954. postaje samostalni Arhitektonski biro 54. Voditelj je toga biroa do njegova uključenja u obnovljeni APZ (1977), a 1980. odlazi u mirovinu. Predavao je perspektivu na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1950–63). Bio član Savjeta Međunarodne federacije za bolnički inženjering (1978–82). Sljedbenik je načela funkcionalne arhitekture zagrebačkoga kruga. Projektirao je i izveo velik broj zdravstvenih objekata: paviljoni bolnice za tuberkulozu pluća u Novom Marofu (1949), dječje bolnice za tuberkulozu pluća u Šumetlici kraj Nove Gradiške (1951) i bolnice za zarazne bolesti u Zagrebu (1951–63), zgrada Medicinskog centra u Slavonskom Brodu (1954), zgrada i poliklinika bolnice u Vinkovcima (1960–65), poliklinika, kirurški i zarazni odjel, onkološki dispanzer, ekonomski blok i energetska centrala bolnice u Slavonskom Brodu (1961–74), kirurški, ginekološki i patološki odjel i središnji laboratorij bolnice u Varaždinu (1965–78), ginekološki i dječji odjel bolnice u Puli (1978), zgrada Medicinskog centra u Varaždinu (1980), kirurški i interni odjel bolnice u Požegi (1981), bolnica u Jajcu, domovi zdravlja u Križevcima (1950), Našicama (1961), Poreču (1972); zdravstvene stanice u Drenovcima (1953), Ražancu (1953), Hercegovcu (1955), Sikirevcima (1958), Slavonskom Brodu (1959), Novom Marofu (1970), Divičanima kraj Jajca (1976), Krezluku kraj Jajca (1977) i dr. Projektirao je također školske i stambene objekte te izveo, među ostalim, osnovnu školu na Mlinarskoj cesti (1957), Srednju tekstilnu školu na Kennedyjevu trgu (1960) i Tekstilni školski centar na Prilazu baruna Filipovića (1963) u Zagrebu, više velikih stambenih zgrada u Pločama (1949) i dvije zgrade na uglu Držićeve i Ulice grada Vukovara u Zagrebu (1952, 1958). Sudjelovao je na mnogim arhitektonskim natječajima, tako za zgradu »Albanija« u Beogradu (1938, s F. Z. Tišinom, otkup), bolnicu u Jesenicama, Slovenija (1939, II. nagrada), tipske montažne stambene zgrade (1949, u suradnji, I. nagrada), tipski dispanzer (1949, I. nagrada), stambene zgrade u Slavonskom Brodu (1953, I. nagrada), za opće bolnice u Slavonskom Brodu (1954, II. nagrada) i Vinkovcima (1955, II. nagrada), dom zdravlja u Našicama (1959, I. nagrada), Klinički bolnički centar na Vinogradskoj cesti u Zagrebu (1976, II. nagrada) i Medicinski centar u Jajcu (1977, I. nagrada). Od 1953. do 1978. radio je na generalnim planovima razvitka medicinskih ustanova i bolnica. Sudjelovao na arhitektonskim izložbama (Suvremena jugoslavenska arhitektura, Bruxelles 1959; Jugoslavenska arhitektura, Beograd 1960; Zagrebački salon, 1982; Arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1986). Objavio je više stručnih radova u časopisima Arhitektura, Bulletin JAZU, Čovjek i prostor, Zdravstvo i dr. Bavi se slikarstvom; priredio je samostalne izložbe akvarela 1986. u Slavonskom Brodu i 1996. u Zagrebu. God. 1992. dobio je Nagradu »Viktor Kovačić« za životno djelo.
LIT.: P. Vogler i G. Hassenpflug: Handbuch für den neuen Krankenhausbau. München—Berlin 1962, 716–717. — J. Štípek: Zdravotnická zařízeni v sídlištích. Praha 1966, 107–108. — V. N. Belousov: Sovremennaja arhitektura Jugoslavii. Moskva 1973, 138. — D. Venturini: Arhitektonski projektni zavod – APZ. Zagreb 1982. — Arhitektura u Hrvatskoj 1945–1985. Arhitektura, 39(1986) br. 196/199.
Tomislav Premerl (1998)
