GLAVAČ, Vjekoslav

GLAVAČ, Vjekoslav, šumarski inženjer (Zagreb, 4. VI. 1930). Maturirao 1948. u realnoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1953. u šumarskom odsjeku Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. Stupanj doktora znanosti postigao 1961. na Šumarskom fakultetu u Zagrebu tezom Crna joha u posavskoj i podravskoj Hrvatskoj s ekološkoga, biološkog i šumsko-uzgojnog gledišta. Po diplomiranju radi u šumariji »Sljeme« u Zagrebu i u Odjelu za uređivanje šuma u Ogulinu, a 1955. postaje asistent u Zavodu za uzgajanje šuma Poljoprivredno-šumarskog fakulteta. God. 1960–61. na specijalizaciji je u J. Braun-Blanqueta u Montpellieru, 1963–66. znanstveni je suradnik u zavodima za uzgoj šume i geobotaniku Visoke tehničke škole u Zürichu, a 1966–72. u Saveznom istraživačkom zavodu za zaštitu prirode i ekologiju krajolika u Bonn-Bad Godesbergu. Na Šumarskom fakultetu u Göttingenu habilitirao se 1972. za privatnog docenta pa sveučilišnog profesora ekologije bilja, vegetacije i krajolika na Visokoj školi u Kasselu. God. 1988/89. bio je dekan Biološko-kemijskog fakulteta te predsjednik Senata Sveučilišta u Kasselu. Dugogodišnji je član Vijeća za zaštitu prirode Pokrajinske vlade u Hessenu. Kao ekspert OUN u nas je 1975. organizirao projekt zaštite čovjekova okoliša u jadranskoj regiji. Autor je oko stotinjak znanstvenih i stručnih rasprava, referata, članaka, priručnika i recenzija iz područja fitocenologije, ekologije, njege krajolika i zaštite prirode, objavljenih u našim i stranim časopisima i publikacijama: Šumarski list (1953, 1958–59, 1961–62, 1985, 1989), Acta botanica Croatica (1963), Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen (Zürich 1964), Schriftenreihe für Vegetationskunde (Bonn—Bad Godesberg 1969), Natur und Landschaft (Stuttgart 1971–72, 1986), Radovi Šumarskog instituta (1974), Beiträge naturkundlicher Forschung Südwestdeutschland (Karlsruhe 1975), Naturschutz in Nordhessen (Köln 1978, 1980, 1983), Oecologia plantarum (1978), Mitteilungen floristisch-soziologischer Arbeitsgemeinschaft (Göttingen 1979), Philippia (Kassel 1979), Angewandte Botanik (Braunschweig 1980, 1986–90), Tüxenia (Göttingen 1982–83), Prisma der Gesamthochschule Kassel (Kassel 1984), Allgemeine Forst Zeitschrift (München 1985–88, 1990), Forstarchiv (Hannover 1987), New Phytologist (London 1990) i dr. Surađivao u Šumarskoj enciklopediji LZ. Osobito je zaslužan za obradbu dijela znanstvene ostavštine botaničara I. Horvata, objavljene u reprezentativnoj knjizi o vegetaciji jugoistočne Europe (1974).