GLAVAŠ, Radoslav

GLAVAŠ, Radoslav, pisac i kulturni djelatnik (Drinovci kraj Ljubuškog, 28. XI. 1867 — Humac kraj Ljubuškog, 20. VII. 1913). Osnove pismenosti stekao kod mjesnog župnika fra Mije Rozića. Srednje školovanje završio na Širokom Brijegu i Humcu. Filozofiju i teologiju studirao u Rimu, Perugi i Innsbrucku, gdje je 1890. zaređen za svećenika. Po povratku u Hercegovinu profesor je na franjevačkoj bogosloviji na Širokom Brijegu 1891–93, potom putuje u Assisi na usavršavanje i postiže naslov profesora teologije. Iste godine imenovan je profesorom franjevačke bogoslovije na Širokom Brijegu, a tu dužnost obavlja i 1895, kada je bogoslovija preseljena u Mostar. U ljeto 1898, da bi se suprotstavio austrougarskoj političkoj akciji na štetu hrvatstva, osniva, uz pomoć nekolicine entuzijasta, Hrvatsko dioničko društvo, pokreće Hrvatsku dioničku tiskaru i izdaje prvi hrvatski politički list Osvit. U njemu je pisao članke u obranu bosansko-hercegovačkih franjevaca, kasnije otisnute u knjigama Malo više istine ili Odgovor nepozvanim sudijama (Mostar 1900) i Politika bosanskih i hercegovačkih franjevaca u prošlosti i sadašnjosti (Mostar 1904). Njegovim zauzimanjem uspjele su jubilarne proslave franjevačke prisutnosti 1897. u Mostaru i na Širokom Brijegu. U Mostaru je 1902. osnovao Hrvatsko potporno društvo za pomoć siromašnim učenicima srednjih i visokih škola. U međuvremenu bio je tajnik i definitor provincije te bilježnik biskupskoga konzistorija. Kako bi gospodarstveno pomogao narodu, otvorio je 1907. u Mostaru podružnicu središnje banke iz Sarajeva. Od 1904. tajnik je mostarsko-duvanjskog i trebinjsko-mrkanjskog biskupa P. Buconjića. Radeći na poboljšanju gospodarskog i prosvjetnog stanja hrvatskog naroda u Hercegovini napisao je 1908. memorandum prestolonasljedniku u Beču i tamo vodio izaslanstvo. God. 1910. imenovan je vikarom biskupa Buconjića. — Surađivao je u Franjevačkom glasniku (1895, 1897), Osvitu (1903–04), Kršćanskoj obitelji (1906–07), Serafinskom perivoju (1909), Večernjem sarajevskom listu (1910) i Hrvatskoj obrani (Mostar 1910). Potpisivao se i pseudonimima Philadelphus Philalethes i Philalhes. G. je bio svestrane izobrazbe. Uz poznavanje filozofije i teoloških znanosti bio je vješt govornik i predan narodni tribun te jedan od predvodnika u nastojanju oko boljitka hercegovačkog seljaka i očuvanju autohtonih prava i ugleda bosansko-hercegovačkih franjevaca, kojima austrougarska politika nije bila naklona.