GLIBOTA, Ante, povjesničar umjetnosti i izdavač (Slivno kraj Imotskog, 15. VI. 1945). Srednjoškolsku naobrazbu stječe u Splitu. Ekonomski fakultet završava 1969. u Zagrebu. Potom se zapošljava u »Agrokombinatu« u Zagrebu, kraće vrijeme radi u »Chromosu« te u tajništvu Hrvatskoga gospodarskog glasnika, koji uređuje zajedno s V. Veselicom. Kao član Matice hrvatske s drugim je njezinim istaknutim članovima uhićen i zatvoren 1972. Po izlasku iz zatvora 1974. odlazi u Pariz, gdje se stalno nastanjuje i uz rad studira na Sorbonni (povijest civilizacije, gospodarstva, estetike) a od 1975. pohađa seminare i predavanja na Collège de France. Studijski putuje po zapadnoj i sjevernoj Europi, osobito proučavajući arhitekturu. God. 1978. osniva umjetničku galeriju u Parizu (Galerie d’art international) i 1981. podružnicu u Chicagu. Umjetnički je direktor Pariskoga umjetničkog centra od 1980, a 1982–94. njegov direktor. Kao povjerenik za umjetnički program Olimpijskih igara u Seulu, u tom je gradu 1988. uredio park skulpture. Organizirao je više od 300 izložaba umjetnika XX. st. Autor je i izdavač više od 160 knjiga i kataloga s područja likovnih umjetnosti, arhitekture i književnosti te mnogih filmova i video-filmova. Bio je član uredništava časopisa Cimaise (Pariz), Cahiers d’art (Rim) i Prometheus International Međunarodne udruge za istraživanja u znanosti i društvu. Od 1985. član je Europske akademije znanosti,umjetnosti i književnosti u Parizu i počasni član Američkoga instituta za arhitekturu.
DJELA: 150 ans d’architecture de Chicago (suautor F. Edelmann). Paris 1983. — Achille Perilli – L’irrazionale geometrico (suautori G. C. Argan, A. Heiz i G. Plazy). Paris 1984. — Adevor – Vision sensuelle (suautor G. Plazy). Paris 1984. — Aventure géométrique et cinétique (suautori G. C. Argan i G. Plazy). Paris 1984. — Franzheim. Paris 1985. — A Guide to 150 Years of Chicago Architecture. Chicago 1985. — Léon Gischia (suautori A. Chastel, B. Dorival i P. Francastel). Paris 1985. — Virginio Ferrari – Sculptures (suautor J. M. Dunoyer). Paris 1985. — Nouvelles tapisseries. Paris 1986. — Canogar. Paris 1987. — Helmut Jahn – Architect. Paris 1987. — Olympiade des arts. Paris 1988. — Parc olympique de sculptures. Séoul 1988. — Dieter Jung. Paris 1989. — Revolution Flash Back. Paris 1989. — Shingu. Paris 1989. — Unger. Paris 1989. — Ferdinand Kulmer. Paris—Zagreb 1990. — Jean Messagier. Paris 1990. — D’Agaggio – Les sillons de la création (suautori R. Huyghe, J. A. França i R. Daudel). Milano—Paris 1992. — Arrabal espace. Paris—Roma 1994. — Léon Gischia, 1–3. Torino 1995.
LIT.: M. Ivkošić: Autentičan glas za Hrvatsku (intervju). Večernji list, 38(1994) 6. III, Pr., str. 17–18. — A. Stamać: Arrabal u Glibotinu ključu. Vjesnik, 56(1995) 4. IV, str. 18.
Tomislav Ladan (1998)
