GOLDSCHEIDER, Oton, arhitekt (Opava, 4. I. 1880 — Zagreb, 8. XI. 1934). Diplomirao 1903. na Visokoj tehničkoj školi u Beču. Od 1904. u Zagrebu; u projektnoj tvrtki »Hönigsberg i Deutsch« djeluje (vjerojatno 1908–13) kao samostalni ovlašteni arhitekt i za neke projekte supotpisnik, a od 1914. i kao suvlasnik. God. 1924–34. radi uglavnom stambene kuće u tvrtki »Goldscheider i Mihok«, a na nekim je projektima (1930–32) potpisan s P. Deutschom. U tvrtki »Hönigsberg i Deutsch« G. radi u duhu kasnog historizma, a objekti (uglavnom stambene i poslovne zgrade) koje je samostalno projektirao i izvodio secesijskih su obilježja s težnjom za funkcionalnim tlocrtnim rješenjima. Izveo je zgrade Hrvatske banke za promet nekretninama u Boškovićevoj ul., kbr. 16 (1907) i Dom Zanatlijskog i pomoćničkog društva na Britanskom trgu, kbr. 5 (1909–11), uglovnicu Palmotićeva ul., kbr. 27 – Boškovićeva ul., kbr. 13 (1910; dogradnja IV. kata i potkrovlja S. Planić 1938–39) te stambene zgrade Weiser u Gajevoj ul., kbr. 49 (1911), Krapac u Gajevoj ul., kbr. 51 (1911) i Deutsch u Masarykovoj ul., kbr. 20 (1911), a nekoliko projekata nije izvedeno (Vlaška ul., kbr. 26, 1908–09; uglovnice Gundulićeva ul., kbr. 31 – Hebrangova ul., kbr. 32, Kumičićeva ul., kbr. 10 – Mihanovićeva ul.; Ilica, kbr. 31). Za Izraelitsku općinu projektira i izvodi Dom zaklade Lavoslava Schwarza u Maksimirskoj ul., kbr. 63 (1909–10), pregradnju hrama u Praškoj ul. (1921–23) te studiju za Judaistički znanstveni zavod u Zagrebu (o. 1921), a u Bjelovaru izvodi sinagogu (1914–17). Uz V. Bastla, G. je najsnažnija stvaralačka osobnost u tvrtki »Hönigsberg i Deutsch«; svoj je rad usmjeravao prema modernim shvaćanjima »druge akademske generacije arhitekata« (H. Ehrlich, E. Šen, S. Podhorski) okupljene oko Kluba hrvatskih arhitekata, a pod utjecajem V. Kovačića, na razmeđu secesije i protomoderne. Goldscheiderovo djelo posjeduje osobnost i individualnu prepoznatljivost izraza. U tvrtki »Goldscheider i Mihok« (1929–34) izvodi u Zagrebu stambene zgrade na Medveščaku, kbr. 31, 39, 67 i 97, u Ul. Lj. Posavskog, kbr. 4 (1930) i kbr. 7 (1932) te u Šoštarićevoj ul., kbr. 8 (1933), sve s obilježjima protomoderne te potpuno moderne stambene zgrade u Bauerovoj ul., kbr. 9, ugao Martićeve ul. (1930), i u Šubićevoj ul., kbr. 13, ugao Krešimirova trga (1930). Stambeno-poslovnu zgradu na Trgu burze, kbr. 4 (1931) supotpisao je s P. Deutschom, a pripisuje mu se i uglovnica Gajeva ul. – Bogovićeva ul., kbr. 2 (1933), koja je sastavni dio Zakladnog bloka.
LIT.: Z. Jurić: Arhitekt Otto Goldscheider. Zagrebački radovi za »Hönigsberg i Deutsch«. Život umjetnosti, 1996, 58, str. 70–77. — A. Laslo: Prilozi za građevnu povijest općinske zgrade u Palmotićevoj 16. Uz stotu obljetnicu gradnje. Novi omanut, 1998, 29/30, str. 5, 7.
Tomislav Premerl (2002)
