GOLIJANIN, Grujo, arhitekt (Sarajevo, 20. VI. 1941). U Novom Sadu završio srednju školu, u Zagrebu 1965. diplomirao na Arhitektonskom fakultetu (M. Kauzlarić), pri kojem je 1966–68. bio stručni suradnik asistent Kauzlarića i M. Begovića. Od 1962. do 1968. surađuje s arhitektom G. Nedeljkovom na projektiranju zdravstvenih građevina u Berlinu, potom radi u arhitektonskim biroima »Ilijić« (1969), »Osnova« (1970–74) i APZ (1974–84) u Zagrebu, gdje je od 1971. do 1973. bio suradnik Majstorske radionice D. Galića. Od 1984. slobodni je umjetnik, a 1989. osniva vlastiti biro A-7 te djeluje u Rijeci i Zagrebu. Bavi se projektiranjem poslovnih i stambenih građevina, trgovačkih centara i banaka te interijera. Realizirani su njegovi projekti za osmogodišnju školu u Apatinu (1970), robnu kuću u Bratuncu, Bosna (1973), dvojnu stambenu zgradu na Bijeničkoj cesti (1974), stambene zgrade u Kozarčevoj ul. (1974) i na Žutom brijegu u Dubravi (1978), kulturni centar u Dubravi (u izvedbi od 1976) – sve u Zagrebu, za vilu u Konavlima (1976, srušena u Domovinskom ratu 1991) te hotel i kongresni centar u Arushi, Tanzanija (1989–91). Na osnovi dobivenih prvih nagrada na javnim natječajima (1970, 1979, 1982) realiziraju mu se projekti za samostan karmelićanki na Vrhovcu (1972) i zgradu banke u Vončininoj ul. (1981) u Zagrebu te za trgovački centar s trgom Slavijom, zgradom Narodne banke Jugoslavije i Beobanke u Beogradu (u izvedbi od 1986). Surađivao je s Begovićem na projektima interijera za Atelijer »Meštrović« i robnu kuću »Varteks« u Zagrebu te za Galeriju naivne umjetnosti u Hlebinama (1966–68). Projektirao je interijere za izložbeni postav Muzeja za umjetnost i obrt (1974–78), Haulikovu vilu u parku Maksimir (1974), informacijsko-komunikacijski centar poštâ u Draškovićevoj ul. (1983) – sve u Zagrebu, za filijalu Prištinske banke u Beogradu (1973) i Galeriju »Galženica« u Velikoj Gorici (1976). Sudjelovao je na natječajima za trgovački centar u Skoplju (1967, I. nagrada), Skopski sajam (1968, otkup), klinike i instituta Medicinskog fakulteta u Sarajevu (1968, s Nedeljkovom, III. nagrada), spomenik Borisu Kraigheru u Ljubljani (1969, I. nagrada), spomen-dom »Boro i Ramiz« u Prištini (1970, s I. Franićem, III. nagrada), univerzitetski centar u Novom Sadu (1971, II. nagrada), kemijski i međunarodni paviljon na Zagrebačkom velesajmu (oba 1971, I. nagrade), spomen-dom u Mrkonjić Gradu (1972, I. nagrada), poslovno-stambeni i rekreacijski centar u Banjoj Luci (1972, otkup), tipske školske zgrade u BiH (1975/76, I. i III. nagrada), hotel u Vrsaru (1979, I. nagrada), sveučilišnu bolnicu u Zagrebu (1985, III. nagrada) te za informacijsko-komunikacijske modele u kamenu za Knez Mihajlovu ul. u Beogradu (1985, I. nagrada). Autor je studije Level of Health Care and Cycle of Co-operation and Referal System (1982) prema kojoj je od 1982. do 1991. izgrađeno više zdravstvenih ustanova u Libanonu, Izraelu, Iraku, Iranu i Tanzaniji. Prema studiji o sigurnosti u poslovnim zgradama i bankama Čovjek u prostoru, na liniji izradio je projekte za Beobanku u Beogradu i Središnju rusku banku u Moskvi, a prema studiji o tipskim radničkim montažnim zgradama od čeličnih profila, koju je izradio za City bank i »Pemex«, izgrađeno je više naselja u Meksičkom zaljevu. Radove je izlagao samostalno u Zagrebu (1970) više puta na Zagrebačkom salonu (1970. dobio s Franićem nagradu za arhitekturu i urbanizam) te na izložbi Izazov (Zagreb 1971). Stručne i polemičke tekstove objavljuje od 1973. u časopisima Čovjek i prostor i Arhitektura, a u listu Oko vodio je 1975–82. rubriku »Nikad više Domenico« obrađujući svakodnevne arhitektonsko-urbanističke teme.
LIT.: V. Maleković: Grujo Golijanin (Galerija mladih). Vjesnik, 31(1970) 28. V, str. 5. — D. Kečkemet: Uloga tradicije u suvremenoj arhitekturi. Život umjetnosti, 1976, 24/25, str. 22. — D. Venturini: Arhitektonski projektni zavod-APZ. Zagreb 1982, 65–66, 68, 72, 93. — I. Maroević: Zagrebška arhitekturna kronika. Steklo v arhitekturi. Sinteza (Ljubljana), 1983, 61/64, str. 191–192. — Arhitektura u Hrvatskoj 1945–1985. Arhitektura, 39(1986) br. 196/199. — I. Maroević: Arhitektura i urbanizam u Hrvatskoj 1981–1985. Život umjetnosti, 1988, 43/44, str. 35.
Josipa Milas-Matutinović (2002)
