GOLUB, Ivan

GOLUB, Ivan, teolog, kulturni povjesničar, pjesnik (Kalinovac, 21. VI. 1930). Završio Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1950, a studij kršćanske filozofije i teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) u Zagrebu 1950–52. i 1954–58. zaključio je magisterijem. Školovanje nastavio u Rimu na Papinskom sveučilištu Gregorijani 1961–63, postignuvši doktorat iz teologije disertacijom o ekleziologiji Jurja Križanića 1963, i u Papinskom biblijskom zavodu 1964. Pošto je zaređen za svećenika 1957, djeluje u pastoralnoj službi u Posavskim Bregima i Dubrovčaku Lijevom 1957–58, Krapini 1958–60. i zagrebačkoj župi sv. Jeronima 1960–61. Od 1964. na KBF je predavač, docent 1969, izvanredni 1976. i redoviti profesor 1979. Predstojnik je katedre za dogmatsku teologiju, na kojoj je 1977. uveo kao zasebne predmete teološku epistemologiju i pneumatologiju te umjetnost kao teološko mjesto. Predavao također biblijske predmete na Katehetskom institutu i na Institutu za teološku kulturu laika KBF. Suosnovao je 1986. i postao predstojnikom Instituta za ekumensku teologiju i dijalog KBF. Od 1987. drži nastavu kao profesor gost na Papinskom orijentalnom institutu u Rimu, a predavao je također na mnogim europskim i sjevernoameričkim sveučilištima. Bio je rektor Nadbiskupskoga bogoslovskog sjemeništa u Zagrebu 1969–72, član Vijeća za sjemeništa 1969–72, Vijeća za kler 1969–76. i Vijeća za nauk vjere 1969–76. pri Biskupskoj konferenciji Jugoslavije. Teološkim, biblijskim, povijesnim, kulturološkim i književnim prilozima surađuje u domaćim i inozemnim časopisima Bogoslovska smotra (1965–67, 1971, 1977, 1979–80, 1984–86, 1988, 1990, 1994–97, 2000–01), Verbum Domini (Rim 1965), Crkva u svijetu (1966–68, 1971, 1976, 1990), Poslušni Duhu (1966), Spectrum (1967, 1969), Arhivski vjesnik (1968–69, 1981), Biblijske teme (1968), Historijski zbornik (1968–81, 1983), Kažotić (1968), Marulić (1968–69, 1992), Poljički zbornik (1968), Bulletin scientifique (Beograd 1969), Encyclopaedia moderna (1969–74), Kolo (1969, 1971, 1991–93, 1998, 2000), Sv. Cecilija (1969), Upoznajmo Bibliju (1969), Svesci (1970–71, 1975, 1982), Arti musices (1971, 1979, 1982), Kačić (1971–93, 2000–01), Slovo (1971, 1986), Kana (1972), Forum (1973, 1977–78, 1982–84, 1990–91, 1993–95, 1997–98), Obnovljeni život (1973, 1980, 1988–90), Orientalia Christiana periodica (Rim 1973, 1981, 1985–86, 1993), Peristil (1973–77, 1983), Südosteuropaseminar (Heidelberg 1974, 1988, 1991), Kaj (1976, 1986, 2000), Atti e memorie dell’Arcadia (Rim 1977, 1991–94), Biblical Theology Bulletin (New York 1977), Croatica Christiana periodica (1977–83, 1985–87), Građa za povijest književnosti hrvatske (1978), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music (1978, 1980, 1986–87), Starine (1978, 1980, 1984), Filologija (1979–81, 1984), Prevoditelj (1979), Paragone-Arte (Firenca 1980), Vijesti JAZU (1982), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1982), Croatica (1983, 1996), Glasnik UNESCO-a (1983), Ostkirchliche Studien (Würzburg 1983), Ricerche slavistiche (1985–88), Dometi (1986, 1996), Harvard Ukrainian Studies (Cambridge 1986), Humanistica e teologia (Porto 1986), Republika (1987, 1992, 1994), Gesta (1988), Most – The Bridge (1990), Studi ecumenici (Venecija 1992), Dubrovnik (1993), Synthesis philosophica (1993), Treći program Hrvatskog radija (1993), Dijalog (1996), Vrela i prinosi (1996–97), Katolikus Kincses Kalendarium (Szeged 1997), Hrvatsko zagorje (1999), Književna Rijeka (2000). Znanstvene i književne priloge objavio je i u zbornicima: Mi, Crkva i drugo (Zagreb 1971), Evangelizacija suvremenog svijeta (Zagreb 1974), Život i djelo Jurja Križanića (Zagreb 1974), Juraj Križanić (1618–1683), Russophile and Ecumenic Visionary (Hag—Pariz 1976), Crtež – obećana zemlja Ivana Lackovića (Zagreb 1977; The Promised Land of Ivan Lacković Croata, Zagreb 1978), Radovi o životu i djelu Jurja Križanića, 1–4 (Zagreb 1981–86; 2. sv. na engleskom: The Slavic Vision of Juraj Križanić, Zagreb—Dubrovnik 1993), Dante i slavenski svijet (Zagreb 1984), Jeke jednog Koncila (Zagreb 1984), Wünschet Jerusalem Frieden (Jeruzalem 1986, Pariz 1988), U službi čovjeka (Split 1987), Ivan Paštrić (1636–1708). Život, djelo i suvremenici (Split 1988), Tijelo, sport i teologija (Zagreb 1988), Juan Caramuel (Vigevano 1990), Papin posjet Svetom Jeronimu – Visita del Papa a San Girolamo (Rim 1991), Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (1994), Świadectwo Kościola Katolickego w systemie totalitarnym Europy środkowo-wschodniej (Lublin 1994), Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094–1994. Zbornik u čast kardinala F. Kuharića (Zagreb 1995), Zbornik radova XII. međunarodnog mariološkog kongresa (Zagreb 1997), Marco Marulić (Split—Rim 2000) i O Kraljevstvu nebeskom (Zagreb 2001). G. se posvetio teološkom radu kako su ga upravili zvanje i služba. Analizom izvornih poruka iz dogmatske antropologije u njegovim teološkim spisima već su se bavili M. Babić, M. Vrgoč, W. J. Gruber, R. Hafizović i A. Tamarut, ml. U svjetskoj javnosti su cijenjena Golubova filološka, politološka, teološka i muzikološka istraživanja o spisima, životu i djelovanju J. Križanića, jer je omogućio o njemu cjelovitu spoznaju. Značajna su također njegova istraživanja iz povijesti teologije o I. Paštriću, B. Kašiću (U: Kommentarband. Paderborn 2000) te iz povijesti umjetnosti o J. Kloviću (U: Časoslov Farnese. Zagreb—Graz 2000). Njegovo pak pjesničko stvaralaštvo osobit je prinos suvremenoj pjesničkoj riječi, napose kajkavskoj dijalektalnoj poeziji. Pjesme su mu našle mjesto i u antologijama: Ogenj reči (Kaj, 1986, 4–6), U sjeni transcendencije (Zagreb 1987), Duša duše hrvatske (Mostar 1988), Sto hrvatskih pisaca ’92 (Zagreb 1992), Naša ljubavnica tlapnja (Zagreb 1992), Skupljena baština (Zagreb 1993), I poeti croati del novecento (Bloc-notes, Lugano 1993, 26–27), Antologia della poesia croata contemporanea (Milano 1999), Rieči sa zviranjka (Zagreb 1999), Hrvatska božićna lirika (Zagreb 2000) i Hrvatska uskrsna lirika (Zagreb 2001). Prevođen je na češki, engleski, mađarski, nizozemski, njemački, ruski, slovenski, španjolski i talijanski. Suosnivač je ekumenskog biltena Poslušni Duhu 1965, pokretač časopisa Spectrum 1967, niza Hrvatska kršćanska bibliografija 1968. i Bibliographia sacra Croatica 1981. te pokretač i urednik biltena za komunikaciju klera Zagrebačke nadbiskupije Zajedništvo (1969–72). Dopisni je član HAZU i Austrijske akademije znanosti, Talijanske književne akademije Arkadije, član Hrvatskog centra PEN i Međunarodne teološke komisije u Rimu.