GOTOVAC, Frano

GOTOVAC, Frano, arhitekt i crtač stripa (Split, 31. VIII. 1928 — Split, 21. I. 1990). Maturirao 1946. u splitskoj klasičnoj gimnaziji, diplomirao 1953. pri Arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu (N. Šegvić). Od 1955. djelovao je u Splitu kao samostalni, potom kao odgovorni projektant u nekoliko biroa te 1970. postao direktorom Arhitektonsko-inženjerskog projektnog biroa »Konstruktor«. Posljednjih godina života bio je zaposlen u dnevniku Slobodna Dalmacija. Pripadao je zagrebačkoj internacionalnoj školi arhitekture, a strukom se bavio u širokom rasponu od regionalnog planiranja, urbanizma, graditeljstva, oblikovanja interijera i dizajna do publicistike. Po njegovim projektima sagrađeni su raznovrsni objekti, od ladanjskih kuća do velikih zgrada i ansambala čistih volumena i jednostavnih oblika. Osobito se bavio problemima stambene arhitekture. Važniji ostvareni objekti u Splitu: školska poliklinika na Putu graničara (1961), srednja ekonomska škola u Savskoj ul. (1962), sklop crkve sv. Obitelji i samostana sv. Josipa u Sukoišanskoj ul. (1969), stambeno-poslovni sklop »Kineski zid« uz stadionsku zonu Spinut-Poljud (1970), stambeno-poslovna sedmerokatnica u Pojišanskoj ul. (1971), obiteljska kuća Pederin u Grljevcu (1973), stambena zgrada »Krstarica« – Split 3 (1973), stambeno-poslovni soliteri u Ul. Ruđera Boškovića (1974), stambeno-poslovni sklop od 6 zgrada uz Poljičku cestu (1975–77). U Supetru je izveo hotelsku paviljonsku zgradu (1966), a u Omišu robnu kuću »Dalma« i uz nju stambenu višekatnicu (1968), stambene zgrade kaskadnog tipa uz luku (1972), obiteljske kuće uz Cetinu (1973) i zgradu u Punti (1975). Svojim je projektima sudjelovao u nizu natječaja, tako za stambenu jedinicu sv. Mande-Škrape (1961, I. nagrada), urbanističko rješenje područja Spinut-Poljud (1963, I. nagrada), urbanističko-arhitektonska rješenja športsko-rekreacijske zone Spinut-Poljud sa stadionom NK »Hajduk« (1975), i kompleksa poslovnih zgrada na Trgu Hrvatske bratske zajednice (1980, I. nagrada) – sve u Splitu. Izlagao je u Splitu 1967–68, 1972, 1984. Od 1962. objavljivao osvrte na urbanistička i arhitektonska zbivanja (Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Novi list, Večernji list, Hortikultura, Čovjek i prostor) od kojih su znatniji feljtoni o splitskim urbanističkim temama. Odabir tema i metodologija njegovih razmišljanja upućuju na prijelomna zbivanja u cjelokupnoj novijoj nacionalnoj arhitekturi. Članci su mu posmrtno skupljeni i izdani u knjizi Izazov prostora. Poznat je i kao autor stripova koje počinje crtati na poč. 1950-ih i objavljivati u dnevnom i tjednom tisku (Slobodna Dalmacija, Nedjeljna Dalmacija, Narodni sport, Novi list, Glas Slavonije i mariborska Večer). Objavio je 8 stripova (Crni biser, 1954; Lovci na čaplje, 1960; Prodana utakmica, 1964. – I. nagrada Plavog vjesnika) za koje je pod utjecajem A. Maurovića pisao i scenarije uglavnom temeljene na literarnim predlošcima (J. London, H. G. Wells). Njegov crtež kistom odlikuje se reduciranom kompozicijom, a likovi su naznačeni jasnom karakterizacijom i jakim osjećajnim nabojem. Pisao je osvrte o domaćim crtačima stripa, a 1985. imao je samostalnu izložbu stripa u Splitu.