GRD

traži dalje ...

GRD (Gerdessa, Gourdeses, Grdeša), trebinjski župan (?, o. 1120 — Police kraj Trebinja, o. 1180). Pripadnik zahumske vlastele i nasljedni župan. Suvremenik zahumskoga kneza Dese i dukljanskoga velikoga kneza Mihajla (1173–89) pod čijom se vrhovnom vlašću u to doba nalazilo Trebinje i okolica. Prema bizantskom povjesničaru Ivanu Kinamu, G. je kao jedan od najistaknutijih ljudi »kod Dalmata« sudjelovao u bitki na Tari u jesen 1150. protiv Bizanta, pao u zarobljeništvo cara Emanuela I. Komnena i bio odveden u Sredec (Sofiju). Uskoro je bio ponovno na slobodi, budući da se u dvjema ispravama iz 1151. spominje među svjedocima. Prvu od njih izdao je knez Desa samostanu sv. Marije od Pulsana na Monte Garganu u Apuliji, a drugu, doduše krivotvorenu, ban Slavogost samostanu sv. Benedikta na Lokrumu. Nakon oslobođenja G. je, kako piše Georgije Skilices, životopisac Ivana Rilskog, dao u mjestu svoga zatočenja podignuti crkvu posvećenu Ivanu Rilskom, što se tumači kao izraz njegove zahvalnosti svecu. Umro je ostavivši iza sebe brata Radomira, koji je naslijedio njegov županski naslov, ženu i više sinova, kako se razabire iz natpisa na njegovu nadgrobnom spomeniku, koji je izradio klesar Braja.

LIT.: J. Cinnamus: Epitome rerum ab Ioanne et Alexio Comnenis gestarum. U: Corpus scriptorum historiae Byzantinae, 15. Bonnae 1836, 108. — Isti: Historiarum libri VII. U: Patrologiae cursus completus seu bibliotheca universalis, integra, uniformis, commoda, oeconomica, omnium SS. patrum, doctorum scriptorumque ecclesiasticorum. Series Graeca posterior, 133. Parisii 1864, 437–438. — I. Kukuljević Sakcinski: Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, 2. Zagreb 1875, 46, 51. — E. Fermendžin: Acta Bosnae potissimum ecclesiastica. Zagrabiae 1892, 2. — T. Smičiklas: Diplomatički zbornik, 2. Zagreb 1904, 69–70. — V. Ćorović: Jedan srpski natpis iz XII vijeka. Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 23(1911) 4, str. 549–551. — S. R. Delić: Dva stara natpisa iz Hercegovine. Ibid., str. 485–491. — K. Jireček: Veliki knez Mihailo. Južnoslovenski filolog (Beograd), 1(1913) 1/2, str. 106. — Lj. Stojanović: Grobni natpis trebinjskog župana Grda XI–XII veka. Ibid., str. 104–105. — Isti: Stari srpski zapisi i natpisi, 4. Sremski Karlovci 1923, 1. — V. Ćorović: Ban Kulin – rasprava. Godišnjica Nikole Čupića (Beograd), 1924, 34, str. 26. — F. Šišić: Letopis popa Dukljanina. Beograd—Zagreb 1928, 192, 201, 224, 237–238, 250. — Đ. S. Radojičić: Grdeša (Grd), trebinjski župan XII veka. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor (Beograd), 1931, XI/1–2, str. 155–156. — V. Ćorović: Historija Bosne, 1. Beograd 1940, 160. — V. Foretić: Dvije isprave zahumskog kneza Dese o Mljetu iz 1151. godine. Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku, 1(1952) str. 68–69. — Đ. Radojičić: Prvi naši ćirilički spomenici. Republika (Beograd), 19(1952) 343, str. 2. — M. J. Dinić: Tri povelje iz spisa Ivana Lučića. Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu, 1955, 3, str. 86. — J. Kovačević: Tradicija o dukljanskom kraljevstvu kod Nemanjića. Istorijski zbornik (Beograd), 1955, 5, str. 293. — M. Vego: Humačka ploča najstariji ćirilski pisani spomenik (X ili XI stoljeće) u Bosni i Hercegovini. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Arheologija, NS 1956, 11, str. 55. — Isti: Naselja bosanske srednjovjekovne države. Sarajevo 1957, 94, 117. — B. M. Nedeljković: Postojbina prvog bosanskog bana. Istorijski časopis (Beograd), 9–10(1959) str. 61. — J. Kovačević: Prvi klesari ćiriličkih natpisa na Balkanu. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Arheologija, NS 1960–61, 15/16, str. 314–316. — M. Vego: Ćirilski natpis pronađen u Policama. Sloboda, 16(1960) 18/19, str. 8. — Isti: Ploča s ćirilskim natpisom i likom sv. Petra iz Stona. Revizija čitanja natpisa. Naše starine, 7(1960) str. 141–142. — P. Anđelić: Mamuza trebinjskog župana Grda. Ibid., 1962, 17, str. 173–175. — I. Kampuš: Novi prilozi o lokrumskim falsifikatima i Desinoj darovnici pulsanskim benediktincima. Historijski zbornik, 15(1962) str. 317. — G. A. Škrivanić: Bitka na Tari (1151). Vesnik Vojnog muzeja JNA (Beograd), 6–7(1962) str. 26–27, 32. — M. Vego: J. Kovačević, Prvi klesari ćirilskih natpisa na Balkanu. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Arheologija, NS 1962, 17, str. 258–262. — Đ. S. Radojičić: Kinamov Gourdeses. Zbornik radova Vizantološkog instituta (Beograd), 1963, 8, str. 255–259. — M. Vego: Novi i revidirani natpisi iz Hercegovine. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Arheologija, NS 1964, 19, str. 180–182. — Isti: Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, 3. Sarajevo 1964, 13. — V. J. Korać: Trebinje. Istorijski pregled, 1. Trebinje 1966, 71, 89–90, 94, 190, 209. — J. Kovačević: Od dolaska Slovena do kraja XII vijeka. U: Istorija Crne Gore, 1. Titograd 1967, 311, 335, 404, 406. — Š. Bešlagić: Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo 1971, 402–403. — G. Ostrogorski i F. Barišić: Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije, 4. Beograd 1971, 33. — V. Bogićević: Pismenost u Bosni i Hercegovini od pojave slovenske pismenosti u IX v. do kraja austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini 1918. godine. Sarajevo 1975, 32, 47–48. — K. Jireček: Istorija Srba, 2. Beograd 1978, 16. — M. Vego: Iz historije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine. Sarajevo 1980, 125, 127, 240–242. — Š. Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost. Sarajevo 1982, 71, 434, 440, 443, 447, 497–498. — M. Vego: Postanak srednjovjekovne bosanske države. Sarajevo 1982, 60. — E. Peričić: Sclavorum regnum Grgura Barskoga. Ljetopis popa Dukljanina. Zagreb 1991, 87, 224.
 
Pejo Ćošković (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GRD. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 11.5.2025. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/grd>.