GREGORIĆ, Pavle

GREGORIĆ, Pavle (Pavao), političar i liječnik (Zlatar, 18. X. 1892 — Zagreb, 23. III. 1989). God. 1911. završava zagrebačku klasičnu gimnaziju te započinje studij medicine u Grazu. God. 1914. je mobiliziran, a 1915. zarobljen na ruskoj fronti. U Rusiji se naposljetku povezuje s boljševicima te 1920. stupa u Crvenu armiju i postaje član Ruske komunističke partije (boljševika). Iduće godine vraća se u domovinu gdje je primljen u KPJ. Po svršetku studija medicine u Zagrebu 1924. radi kao liječnik u Kraljevici, Trogiru, Zagrebu, Gospiću i ponovno u Zagrebu. Sud za zaštitu države u Beogradu 1932. osuđuje ga na dvije godine zatvora, 1934. zbog političkog organiziranja zatvorenika osuđen je na još dvije godine. Nakon izlaska iz zatvora organizirao ilegalan punkt za slanje dobrovoljaca u Španjolsku. Na osnivačkom kongresu KPH 1937. izabran je za člana CK. Ponovno je zatvoren od prosinca 1939. do svibnja 1940. i u travnju 1941. Kada je određen za povjerenika CK KPH za okruge Bjelovar, Novu Gradišku i Čazmu, odlazi na teren i organizira partizanske odrede. Potkraj 1942. prelazi na područje Like i Korduna i radi u CK KPH. Delegat je na I. i II. zasjedanju AVNOJ-a, jedan od osnivača ZAVNOH-a i njegov prvi tajnik (1943–45). U veljači 1945. u Beogradu postaje ministar u vladi DFJ, 1946–48. predsjednik je Kontrolne komisije NRH, 1948–53. predsjednik Komiteta za zaštitu narodnog zdravlja, odn. Savjeta za narodno zdravlje, socijalnu politiku i rad, 1953–55. poslanik u Italiji. Potom je član SIV i od 1958. do umirovljenja 1970. potpredsjednik Savezne narodne skupštine. U CK KPJ biran je 1948, 1952. i 1958. Bio je dugogodišnji predsjednik Crvenoga križa Jugoslavije, član Savjeta SRH i Savjeta federacije. U ilegalnom radu i publicistici služi se pseudonimima Hrvat, Junius, Brzi. — Surađivao prilozima, bilo političkim ili iz zdravstvene problematike kao i sjećanjima iz komunističkog pokreta, u listovima te periodicima i zbornicima Naš list (Tomsk 1919), Progres (Beograd 1920), Hrvatski učiteljski dom (1928), Narodna čitanka (Zagreb 1933), Politički vjesnik (1940–45), Izraz (1941), Naprijed (1944), Medicinski glasnik (Beograd 1950), Srpski arhiv za celokupno lekarstvo (Beograd 1950), Međunarodna politika (Beograd 1951), Jugoslovenski crveni krst (Beograd 1952), Crvena zvezda (Beograd 1959), Globus (1959), Komunist (Beograd 1959), Vojno delo (Beograd 1959), Četrdeset godina (1, 2, 5. Beograd 1960–61), Bihaćka republika. Zbornik radova (1. Bihać 1965), Zagreb jučer, danas, sutra (1. Zagreb 1965), Ogulinski proces Josipa Broza 1927 (Ogulin 1968), Radnički pokret Hrvatskog primorja i Gorskog kotara i Istre (Rijeka 1970), Četvrti jul (Beograd 1974), Jugosloveni u oktobarskoj revoluciji. Zbornik sećanja Jugoslovena učesnika Oktobarske revolucije i građanskog rata u Rusiji 1917–1921 (Beograd 1978), Kaj (1981), Zbornik sjećanja. Zagreb 1941–1945 (Zagreb 1982). Arhivska građa o Gregoriću nalazi se u HDA, Arhivu protuavionske zaštite te u Beogradu u Arhivu CK SKJ, Arhivu Jugoslavije, Arhivu Sekretarijata inostranih poslova te Arhivu oružanih snaga.