GRGEC, Radovan

traži dalje ...

GRGEC, Radovan, pisac i prevoditelj (Zagreb, 2. XII. 1929). Sin pisca i prevoditelja Petra. Zagrebačku Klasičnu gimnaziju završio 1952. Kao gimnazijalac četiri godine provodi u zatvoru u Lepoglavi i Beogradu zbog političkih optužaba. Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu 1956. diplomirao romanistiku. Bio je profesor u Školi stranih jezika 1958–71, a 1969–74. na Interdijecezanskoj klasičnoj gimnaziji. Od 1970. upravitelj je i urednik Hrvatskoga književnog društva svetog Ćirila i Metoda (sv. Jeronima), glavni urednik časopisa Marulić i kalendara Danica. Istaknut je katolički laik te član četiriju vijeća Biskupske konferencije i Europskog foruma Katoličkog laikata (1970–79). Piše poeziju, prozu, eseje i rasprave s temama iz aktualnog vjerskog, socijalnog i kulturnog života u Hrvatskoj. Eseje iz višegodišnje rubrike Uz rub u časopisu Marulić skupio je u knjizi Odsjevi kršćanske kulture. Njegova promišljanja o širokom rasponu književnih, filozofskih, kulturnih, društvenih i političkih tema prožeta su katoličkim uvjerenjem i pokojom autobiografskom crtom. U toj su knjizi kritičari primijetili sklad idealizma i erudicije, dosljednost u »shvaćanju etike kao nadvremenskog postulata i temelje civilizacije ljubavi« (S. Slamnig). Čežnja za kraljevstvom, zbirka eseja koji su izlazili u kolumni Glasnika Srca Isusova i Marijina, ocijenjena je kao spoj erudicije i evangelizacije. Grgecova lirska pregnuća sažeta su u knjizi Reći ime. U njezinim stihovima i kraćim prozama primjećuju se tradicijske poetske zasade, a na tematskom planu teži pronicanju u tajnu ljudske sudbine, »u slojevitost duhovnog svijeta i materijalne zbilje« (M. Vogrinec). Na hrvatski je preveo književna i filozofska djela J. Maritaina, F. Mauriaca, G. K. Chestertona, G. Papinija, H. Bölla te životopis sv. Ivana od Križa. Zapaženi su njegovi prijevodi Bernanosovih Razgovora karmelićanki (Zagreb 1967), Barreauove Vjere jednog poganina (Zagreb 1968), Žene u bijelom (Zagreb 1968) Daniele Krein, Fabbrijeva Suđenja Isusu (Zagreb 1973) te Huberove proze Moj će anđeo ići pred tobom (Zagreb 1976).

DJELA: Novo i staro. Zagreb 1973. — Neoklerikalizam i pučki katolicizam (suautori T. Vereš i S. Bonnet). Zagreb 1978. — Nadanja i iščekivanja. Zagreb 1984. — Reći ime. Zagreb 1990, 1996². — Odsjevi kršćanske kulture. Zagreb 1992. — Čežnja za Kraljevstvom. Zagreb 1995.
 
LIT.: Y. Ivonides: Radovan Grgec, Novo i staro. Marulić, 6(1973) 2, str. 63–64. — I. Balentović: Radovan Grgec (skica za portret). Susreti, 12(1979) 22/23, str. 15. — V. Bažant: R. Grgec, Reći ime. Marulić, 24(1991) 1, str. 142–143. — T. Dorotić: Elegija s trga djetinjstva. Ibid., str. 143–146. — V. Bažant: Radovan Grgec, Odsjevi kršćanske kulture. Ibid., 26(1993) 1, str. 99–101. — S. Slamnig: Spoj idealizma i erudicije. Ibid., 2, str. 284–287. — D. Derk: U nemilosti komunista, u rivalstvu s klericima. Večernji list, 39(1995) 19. III, Pr., str. 18. — S. Slamnig: Osebujna evangelizacija. Marulić, 29(1996) 1, str. 181–182. — M. Vogrinec: Akvarel u stihovima. Vjesnik, 57(1996) 21. X, str. 18.
 
Ivo Balentović

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GRGEC, Radovan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 6.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/grgec-radovan>.