GRGIĆ, Zlatko

traži dalje ...

GRGIĆ, Zlatko, redatelj animiranih filmova, crtač, animator i karikaturist (Zagreb, 21. VI. 1931 — Montreal, 3. X. 1988). U Zagrebu maturirao 1950, studirao na Višoj novinarskoj školi te na Pravnom fakultetu. Kao student počinje objavljivati karikature u Studentskom listu, Narodnom listu, Vjesniku i Kerempuhu. Na poziv F. Hadžića zaposlio se 1951. u »Duga-filmu«, gdje je asistirao pri animaciji filmova Veseli doživljaj (1951) N. Neugebauera i Gool! (1952) B. Dovnikovića. U »Interpublicu« 1954–57, izradio nacrt za njegov zaštitni znak, sovu. Potom prelazi u »Zagreb-film«, gdje je isprva jedan od animatora na filmovima D. Vukotića (Cowboy Jimmy, Čarobni zvuci, oba 1957) i N. Kostelca (Premijera, Susret u snu, oba 1957), a ubrzo i glavni animator na filmovima Lažni kanarinac (1958, Neugebauer), Koncert za mašinsku pušku, Osvetnik i Veliki strah (svi 1958, Vukotić), Šagrenska koža (1960, V. Kristl i I. Vrbanić) te na lutka-filmovima Srce u snijegu (1959, B. Ranitović) i Gliša, Raka i Njaka (1960, M. Bogdanović). Glavni je animator i glavni crtač u Vukotićevoj Kravi na mjesecu (1959), Vrbanićevu Adamu i Evi (1960) i Ranitovićevu Nisu znali jer su mali (1960). Zanatski ovladavši animacijom, utemeljio je osebujnu i prepoznatljivu redateljsku poetiku. Slijedeći konvencije Zagrebačke škole režira filmove Posjet iz svemira (1964, scenarij Vukotić, 1. nagrada u Trstu 1965) i Peti (1964, suredatelj i suscenarist P. Štalter), kao krajnji domet reducirane animacije, koju potom prevladava u filmu Muzikalno prase (1965, suscenarist Dovniković, 1. nagrada u Leipzigu 1966) te u antiprogramskom filmu Mali i veliki (1966, Nagrada »Crvena vrpca« u New Yorku 1972). U potonjem uvođenjem grafičkih, a ne literarnih gegova, otkriva nove dimenzije crtanofilmskoga humora apsurda. Nastavlja s filmovima Klizi-puzi (1968), Maestro Koko (1968, s B. Kolarom i A. Zaninovićem, »Srebrni Hugo« u Chicagu, »Srebrni lav« u Veneciji, obje 1969), Vjetrovita priča (1968, s Kolarom i Zaninovićem, 2. nagrada u Barceloni 1971) i Scabies (1970). Njegujući istodobno u svojim filmovima umjetnički i populistički izraz, na temelju dječjeg filma Izumitelj cipela (1967, suscenarist Dovniković, »Zlatni pelikan« u Mamaji 1968), ostvario je najkomercijalniju seriju »Zagreb-filma« profesor Baltazar. S Kolarom i Zaninovićem ostvario je pilot-film te serije, Leteći Fabijan (1968), 11 epizoda prve serije (1969) te pet iz druge (1972). Od 1970. u više navrata boravi u Kanadi, gdje za National Film Board of Canada, prema scenarijima D. Ariolija, radi filmove Hot Stuff (1970, 1. nagrada u Zagrebu, Srebrna medalja u New Yorku, Zlatna medalja u Atlanti, Brončana medalja u Chicagu, sve 1972) i Who Are We? (1975, Srebrna medalja u New Yorku 1975). Eksperiment s dijaloškom pratnjom iz tih filmova nastavlja u Hrvatskoj djelima Optimist i pesimist (1974, Nagrada žirija ASIFA-e i 3. nagrada u Oberhausenu 1974) i Trio (1976). Autor je niza crtanih minifilmova (Volite se, ne ratujte, 1971, Zlatna medalja u New Yorku, Brončana medalja u Atlanti, obje 1972) te serije Maxi Cat (1971–76, 24 minifilma), u kojoj potpuno razvija tehniku »oslobođene animacije«. God. 1977. ostvaruje film Ptica i crvek (3. nagrada u Annecyju, 2. nagrada u Beogradu, obje 1978) kao početak serije koju nastavljaju drugi autori, a 1979. filmove Pepeljuga i za Oscara nominirani film Lutka snova (Dream Doll, suredatelj B. Godfrey). Vrstan animator i crtač, nametnuo se kao jedan od u svijetu istaknutijih autora Zagrebačke škole crtanog filma. Ne zanemarujući njezina iskustva, prvi je narušio njezine konvencije: reduciranu animaciju zamijenio je punom, artificijelni crtež prividno nedotjeranim i razbarušenim, a »velike teme« nepretencioznim, kadšto apsurdnim gegovima, približivši se ponajboljim uzorima američke škole nonsensa. Realizirao je više reklamnih filmova (Dvoboj–Piretox, 1968, »Srebrni Hugo« u Chicagu za najbolji TV animirani reklamni film 1969) pretežno za inozemne naručitelje (Mini Morris, 1971; Michelin, 1973; Continental Edison, 1976), objavljivao stripove (Start, 1980) te pisao zapažene eseje o animaciji (Filmska kultura, 1958), a tijekom 1980-ih predavao je animaciju na sveučilištima Sheridan u Torontu i Concordia u Montrealu. God. 1975. dobitnik je Nagrade »Vladimir Nazor«. Od 1990. na Svjetskom festivalu animiranih filmova u Zagrebu dodjeljuje se nagrada »Zlatko Grgić«.

LIT.: P. Volk: Estetika moderne animacije. Zagrebačka škola crtanog filma (s potpunijom bibliografijom). Beograd 1970, 186, 188, 190, 193, 195–196. — R. Holloway: Z is for Zagreb. London—South Brunswick—New York 1972, 13, 16, 30, 37, 40–43, 45–50. — R. Munitić: O animaciji (ogledi). Beograd—Pančevo 1973, 16, 17, 26, 28, 41, 44, 45. — V. Horvat-Pintarić: Autorski strip zagrebačke škole. Kultura (Beograd), 1975, 28, str. 139, 143. — S. Jurdana i dr.: Redatelj bez poruke (razgovor i filmografija). Film, 2(1976) 5/7, str. 10–27. — H. Turković: Mala rekapitulacija razvitka crtanog filma u Zagrebu. Ibid., str. 60. — R. Munitić: U traganju za savršenstvom. Mogućnosti, 24(1977) 8/9, str. 898, 900–901, 904. — Zagrebački krug crtanog filma, 1–4. Zagreb 1978–1986. — R. Munitić: Kinematografska animacija u Jugoslaviji. Beograd 1979, passim. — Isti: Kritička retrospektiva zagrebačke škole crtanog filma. Zagreb 1982, 23, 28, 31–32. — Isti: Uvod u estetiku kinematografske animacije. Beograd—Zagreb 1982. — N. Pata: Život u fantaziji crtanog filma. Zagreb 1984. — P. Volk: Istorija jugoslovenskog filma (s potpunijom bibliografijom). Beograd 1986. — (Nekrolozi): Borba, 67(1988) 6. X, str. 9; Filmska kultura, 31(1988) 174/175, str. 147–150; Vjesnik, 48(1988) 4. X, str. 8; Ibid., 5. X, str. 9. — N. Pata: Iz dnevnika. Filmska kultura, 31(1988) 174/175, str. 150–153. — D. Vukotić: Protiv svega što ne volim. U: 24. Zagrebački salon (katalog izložbe s potpunijom filmografijom). Zagreb 1989. — J. Marušić: Zlatko Grgić i Zagrebačka škola crtanog filma. Hrvatski filmski ljetopis, 2(1996) 7, str. 64–68. — N. Pata: Majstori zagrebačkog crtanog filma. Zagreb 1996. — Isti: Mini film u Zagrebačkoj školi crtanog filma (s filmografijom). Hrvatski filmski ljetopis, 2(1996) 7, str. 72. — I. Škrabalo: 101 godina filma u Hrvatskoj 1896.–1997. Zagreb 1998.
 
Damir Radić i Darja Tomić (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GRGIĆ, Zlatko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 22.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/grgic-zlatko>.