GROZAJ, Vera, pjevačica, sopran (Sisak, 21. V. 1911 — Zagreb, 27. XI. 1986). Studij pjevanja završila 1936. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u Marije Kostrenčić. U zagrebačkoj Operi debitirala još kao studentica 1934. ulogom paža Stephana (C. Gounod, Romeo i Julija) i otada neprekidno nastupala. Stalnom članicom zagrebačke Opere postala 1940, umirovljena 1965, ali je i dalje nastupala do 1967. Izrazito lirski sopran, neobične mekoće, svijetle boje, sigurnih nosivih visina, ujednačenih registara i toliko gibak da je mogla pjevati i koloraturne uloge. Isticala se urođenom muzikalnošću, profinjenim fraziranjem, jasnom dikcijom te spontanom, uvjerljivom glumom. Tijekom karijere zadržala je kristalnu čistoću i svježinu glasa ostvarivši širok repertoar od velikih i glavnih uloga do manjih i sporednih, koje je tumačila jednakim glazbenoscenskim zanosom i uživljavanjem u likove. Bila je idealan tumač naivka i priprostih djevojaka znajući im udahnuti nježnost i toplinu vlastite osobnosti. Nezaboravne su njezine kreacije Micaele (G. Bizet, Carmen), za koju je 1959. dobila Nagradu grada Zagreba, i Marice (B. Smetana, Prodana nevjesta), za koju je 1965. dobila Nagradu »Milka Trnina«. Cijenjena je bila i kao Cherubin, Papagena i Zerlina (W. A. Mozart, Figarov pir, Čarobna frula, Don Giovanni), Siebel (Gounod, Faust), Eudoksija (J. F. Halévy, Židovka), Sofija (J. Massenet, Werther), Musette i Mimi, Liù i Lauretta (G. Puccini, La Bohème, Turandot, Gianni Schicchi), Nanetta i Oscar (G. Verdi, Falstaff i Krabuljni ples), Norina (G. Donizetti, Don Pasquale), Agata (O. Respighi, Plamen), Lucietta (E. Wolf-Ferrari, Četiri grubijana), Euridika (C. W. Gluck, Orfej), Marzellina (L. van Beethoven, Fidelio), Gretel (E. Humperdinck, Hänsel i Gretel), Krčmarica (Smetana, Tajna), Fjodor (M. P. Musorgski, Boris Godunov), Polovjecka djevojka (A. Borodin, Knez Igor), Anne (I. Stravinski, Život razvratnika), Monica (G. Menotti, Medium), Helena (B. Britten, San ljetne noći). U domaćem repertoaru kreirala je uspješno na praizvedbama uloge Ivanice (I. Parać, Adelova pjesma, 1941), Lukrecije (D. Savin, Ljubovnici, 1955), Ninette (I. Tijardović, Marko Polo, 1960) i Vicke (T. Vidošić, Stari mladić, 1962), a zapažena je kao Jelena i Lovica (I. Zajc, Nikola Šubić Zrinjski i Ban Leget), Ljubica i Zorka (V. Lisinski, Ljubav i zloba i Porin), Cila (K. Odak, Dorica pleše), Đula (J. Gotovac, Ero s onoga svijeta), Drenka (A. Dobronić, Goran), Virgilija (S. Šulek, Koriolan). S ansamblom zagrebačke Opere gostovala je u Berlinu, Napulju, Pragu i Rotterdamu. Nastupala je često kao koncertna pjevačica te u emisijama Radio-Zagreba ističući se profinjenim interpretacijama vokalne lirike F. Schuberta.
LIT.: L. Šafranek-Kavić: Romeo i Giulietta. Premijera opere od Charlesa Gounoda. Jutarnji list, 23(1934) 8194, str. 10. — Isti (L. Š. K.): Vera Grozaj kao Jelena. Zagrebački list, 2(1940) 389, str. 2. — V. Ciprin (C-in): Nastup mlade pjevačice Vere Grozaj u »Carmenu«. Večer, 21(1940) 5864, str. 4. — Isti: Vilma Nožinić kao Amelija u »Krabuljnom plesu«, gdjica Vera Grozaj u ulozi Oskara, paža. Jutarnji list, 29(1940) 10 345, str. 17. — B. Ivakić (Dr. B. I.): Dva nastupa u »Krabuljnom plesu«. Vilma Nožinić pjevala Ameliju, a Vera Grozaj Oskara. Večer, 21(1940) 5994, str. 7. — M. Majer (M. M.): Vera Grozaj als Micaela in Bizets »Carmen«. Morgenblatt, 55(1940) 135, str. 5. — I. Brkanović: Gostovanje Francla i Juranićke u »Turandotu«. Hrvatski narod, 4(1942) 596, str. 2. — M. Katić: Izvedba Humperdinckove opere »Ivica i Marica«. Nova Hrvatska, 4(1944) 26, str. 7. — Isti: Zanimljiva izvedba opere »La Boheme«. Ibid., 292, str. 5. — E. Röthel: Gostić – Grozaj – Šoštarko. Zu einer »Boheme«-Aufführung in Agram. Deutsche Zeitung in Kroatien, 4(1944) 294, str. 4. — N. Turkalj: Carmen u novom ruhu. Narodni list, 1(1959) 4339, str. 4. — D. Erceg: Jubilej Vere Grozaj. Od paža do primadone. Vjesnik, 26(1965) 6515, str. 5. — K. Kovačević: Slavljenik u punoj pjevačkoj snazi. Borba, 30(1965) 98, str. 7. — A. Reiching: Vera Grozaj. HNK. Zagreb 1965. — Isti: U povodu 30-godišnjice umjetničkog rada. Micaela slavi jubilej. Telegram, 6(1965) 258, str. 5. — N. Turkalj: Jubilej Vere Grozaj. Večernji list, 7(1965) 1788, str. 7. — P. Cindrić: Glas za vječnost. Vjesnik, 44(1984) 13 377, str. 11. — S. Elezović: Nenadmašiva Micaela. Večernji list, 30(1986) 8378, str. 5. — J. Martinčević (J. M.): Nezaboravna Micaela. Vjesnik, 46(1986) 14 088, str. 6. — M. Petrović: Od školskih priredaba do operne scene. Marulić, 19(1986) 2, str. 217–227. — B. Polić (B. P.): Vera Grozaj (1911–1986). Muzička kultura, 4(1986) 4/5, str. 12. — N. Turkalj: In memoriam Vera Grozaj. Oko, 13(1986) 385, str. 26.
Marija Barbieri (2002)
