GRUBANIĆ, Ivan, kipar (Trogir, ? — Budim, 1488). Spominje se kao vodeći klesar u skupini dalmatinskih majstora koju je kralj Matija Korvin okupio u Budimu o. 1486–88. i naziva kraljevskim »lapicida Serenissimi Regis de monte Budense«. Njegovi radovi nisu poznati. U oporuci sastavljenoj u Budimu 1. XII. 1487. imenovao je petoricu dalmatinskih majstora (Luka de la Festa iz Splita, Frano Radov i Juraj Librari iz Zadra, Mihajlo Puhera iz Hvara, Marin s Brača), pa je ona osnovni dokument o radu hrvatskih kipara i graditelja u Mađarskoj. Iz nje se također doznaje da je G. posjedovao imanje u Šibeniku, a u Zadru kuću i radionicu opskrbljenu građom i alatom. S njime je surađivao i kipar Petar iz Trogira (sin Rada Busanina) koji se nakon majstorove smrti vratio u domovinu i 1488. u Šibeniku potvrdio da je 1487. u Budimu bio Grubanićev učenik sa skupinom dalmatinskih majstora.
LIT.: V. Mole: Urkunden und Regésten zur Geschichte der dalmatinischen Kunst aus dem Notariatsarchiv von Sebenico. Jahrbuch des Kunsthistorischen Institutes der k. k. Zentralcommission für Denkmalpflege (Wien), 6(1912) str. 155. — C. Fisković: Umjetnički obrt u XV i XVI stoljeću u Splitu. Zbornik Marka Marulića 1450–1950. Zagreb 1950, 143. — Isti: Aleši, Firentinac i Duknović u Trogiru. Bulletin JAZU, 7(1959) 1, str. 39. — Isti: Zadarski sredovječni majstori. Split 1959, 31. — Isti: Još jedan Duknovićev rad u njegovu zavičaju. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1963, 15, str. 63. — Isti: Umjetničke veze Mađarske i Dalmacije u srednjem vijeku i renesansi. Mogućnosti, 12(1965) 4/5, str. 502. — I. Babić: Anžuvinski grbovi u Trogiru i Šibeniku. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1975, 20, str. 43. — J. Balogh: Die Anfänge der Renaissance in Ungarn. Graz 1975. — I. Babić: Renesansa u Trogiru. Dometi, 15(1982) 11, str. 61. — J. Balogh: Matthias Corvinus und die Renaissance in Ungarn 1458–1541 (katalog izložbe). Schallaburg 1982. — C. Fisković: Iz Duknovićeva kruga u Trogiru i Mađarskoj. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1983, 23, str. 199, 201–202. — Isti: Prilog poznavanju kiparstva i graditeljstva 15. i 16. stoljeća na Rabu. Rapski zbornik. Rab—Zagreb 1987, 326. — Isti: Hrvatski renesansni umjetnici na dvoru Matije Korvina. Mogućnosti, 37(1990) 1/2, str. 175–176. — Isti: Ivan Duknović. Ioannes Dalmata u domovini. Split 1990, 9, 25, 72, 74, 97–98. — I. Fisković: Dalmatinski prostori i stari majstori. Split 1990, 97–98. — Tisuću godina hrvatskog kiparstva. Zagreb 1997.
Višnja Flego (2002)
