GRUDEN, Vladimir

GRUDEN, Vladimir, neuropsihijatar i psihoterapeut (Osijek, 21. VI. 1939). Gimnaziju završio 1957. u Osijeku, a studij medicine 1963. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1979. i doktorirao tezom Objektivna validacija subjektivnog doživljaja topline kod autogenog treninga. Specijalizaciju iz neuropsihijatrije obavlja 1966–69. u Općoj bolnici »Dr. Mladen Stojanović« (danas Klinička bolnica »Sestre milosrdnice«), potom odlazi u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja (danas Klinika za psihološku medicinu) pri Kliničkom bolničkom centru Rebro, gdje najprije radi kao specijalist. Docentom postaje 1983, a 1985. profesorom psihološke medicine na Medicinskom fakultetu. God. 1981–88. voditelj je kliničkog Odjela stacionarne psihoterapije, potom Psihoterapijskog centra za parcijalnu hospitalizaciju, a od 1995. predstojnik Klinike za psihološku medicinu. Glavno područje njegova rada je psihoterapija, a istraživanja su mu usmjerena prema psihodinamici. Razvio je nekoliko psihoterapijskih tehnika: analitički autogeni trening, agnostičku i autoopservacijsku terapiju, tehnike hipnoze te integralnu psihoterapiju. Voditelj je tečajeva autogenog treninga u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske, osnivač terapijskih grupa za samopomoć i uzajamnu pomoć te promicatelj psihoterapijskih tehnika za poboljšanje kvalitete života. Znanstvene i stručne radove objavljuje u časopisima: Bilten oglednog kluba liječenih alkoholičara (1966), Al-klub (1967), Alcoholism (1967), Psihijatrijska njega (1967–68), Radovi Instituta za proučavanje i suzbijanje alkoholizma (1967), Anali Kliničke bolnice »Dr. M. Stojanović« (1968), Psihofarmakologija (1968), Psihoterapija (1971, 1973, 1975–77, 1983, 1986, 1992, 1994), Socijalna psihijatrija (1971, 1983, 1991–92, 1997), Psychotherapy and Psychosomatics (Basel 1975), Psihijatrija danas (Beograd 1979), Struka i znanost (1984), Mediterranean Journal of Social Psychiatry (1985), Medicinski vjesnik (1986–87, 1989), Collegium antropologicum (1988), Neurologija (1989), Croatian Medical Journal (1992), Migracijske teme (1992), Acta medica Croatica (1998), Liječnički vjesnik (1998). Napisao je niz popularnih članaka u novinama i časopisima (Glas Slavonije, Nedjeljna Dalmacija, Slobodna Dalmacija, Večernji list, Vikend, Vjesnik). Autor je pojedinih poglavlja u knjigama: Odabrana predavanja iz kliničke psihologije (Zagreb 1979), Zdravstveni odgoj radnika o zaštiti i samozaštiti na radu (Zagreb 1981), Etički aspekti AIDS-a (Zagreb 1987), La cultura psicoanalitica (Pordenone 1987), Djeca u ratu i poslije rata (Osijek 1993). Neke radove potpisivao je pseudonimima Kant, Pitagora i Tesuhy. Predsjednik je Svjetske akademije profesora mira.