GRUJIĆ, Nada

GRUJIĆ, Nada, povjesničarka umjetnosti (Zagreb, 5. III. 1938). U Zagrebu je 1956. završila klasičnu gimnaziju, 1963. diplomirala na Filozofskom fakultetu, a 1980. doktorirala tezom o dubrovačkim ljetnikovcima. Od 1963. radila u Institutu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, od 1985. kao viša znanstvena suradnica. God. 1990–92. docentica, potom izvanredna, a od 1997. redovita profesorica pri Odsjeku za povijest umjetnosti zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. Istražuje ladanjsku i urbanu stambenu arhitekturu, gradogradnju i vrtno graditeljstvo, poglavito XV. i XVI. st. Rezultate istraživanja sintetizirala je u knjizi Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja (1992). Obradila je mnoštvo ladanjskih objekata, njihove morfološke i funkcionalne karakteristike te utvrdila prostorne i vremenske granice ladanjske arhitekture dubrovačkog područja i smjestila je u šire mediteranske okvire. Posebnu pozornost posvetila je arhitektonskim oblicima renesansnog stila (Klasični rječnik stambene renesansne arhitekture u Dubrovniku; Oktogonalni lakonik u nišama u dubrovačkoj arhitekturi. Peristil, 1992/93, 1994). Svoje reinterpretacije istaknutih primjera dubrovačke arhitekture (Ranjinina kuća, ljetnikovac Stay-Kaboga), objelodanjene 1996, temelji na rezultatima novijih istražnih radova. Djela objavljivala u časopisima Peristil (1969/70, 1996), Radovi Instituta za povijest umjetnosti (1972, 1986, 1988, 1993–94, 1996–97, 1999), Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji (1991, 1993–94), Dubrovnik (1994–96), Sinteza (Ljubljana, 1994), Revue de l’ Art (Pariz 1997), listu Vijenac (1994, 7, 12, 25), zbornicima Obnova Dubrovnika 1979–1989 (Dubrovnik 1989), Zbornik Dubrovačkog primorja i otoka, 2 (Dubrovnik 1989), Likovna kultura Dubrovnika XV. i XVI. stoljeća (Zagreb 1991), Gotika u Sloveniji (Ljubljana 1995), Homo Adriaticus. Identità culturale e autocoscienza attraverso i secoli (Reggio Emilia 1998), Architecture, jardin, paysage (De Architectura, Pariz 1999). Suradnica je likovnih enciklopedija LZ. Prevela s francuskoga Intelektualci u srednjem vijeku J. Le Goffa (Zagreb 1982), s engleskoga (sa Sonjom Bašić) Klasični jezik arhitekture J. Summersona (Zagreb 1998).