GVOZDIĆ, Pavica

traži dalje ...

GVOZDIĆ, Pavica, pijanistica i pedagoginja (Srijemska Mitrovica, 29. VI. 1937). U Zagrebu završila 1954. glasovir u glazbenoj školi »Vatroslav Lisinski« u Elle Kovačić-Murai i Mire Sakač te klasičnu gimnaziju 1955. Studij glasovira nastavila u S. Stančića na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, gdje je diplomirala 1960. i magistrirala 1969. Usavršavala se 1962–63. u Parizu u Magde Tagliaferro. Nakon diplome započela koncertnu karijeru i ubrzo stekla međunarodni ugled osvojivši nekoliko nagrada: 1961. pobjednica je 10. međunarodnog natjecanja u Münchenu, a 1962. osvaja Grand Prix na 6. međunarodnom natjecanju Magda Tagliaferro u Parizu te specijalnu nagradu Maurice Dandelot. Otada koncertira diljem domovine i u europskim glazbenim središtima, u Austriji, Belgiji, Čehoslovačkoj, Finskoj, Francuskoj, Engleskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, SSSR-u, Švicarskoj, Švedskoj, Turskoj. Održala je također više koncertnih turneja po Kanadi, Kubi, Maloj Aziji, Japanu. Usporedo je od 1975. profesorica glasovira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. — Sazrijevajući stvarala je svoj prepoznatljivi pijanistički stil koji karakterizira intuitivno poniranje u najdublje slojeve glazbenog djela i urođena sposobnost da na odčitavanju skladateljevih zamisli gradi vlastitu interpretaciju. Premda se može svrstati među »romantične« pijaniste, po senzibilnosti i sklonosti »osjećajnom čitanju« partiture, ona nikada ne upada u subjektivističku krajnost samovoljnog tumačenja glazbe. Njezin je pristup nedvojbeno emotivan i intuitivan, no baš zato uspijeva začudnom autentičnošću izvoditi skladbe stilski i izražajno posve raznolike. Pijanizam joj odlikuje i prirodnost, koja se i nakon više desetljeća intenzivnoga koncertiranja u svakoj interpretaciji iskazuje svježinom izvedbe i uvijek ponovljenom radošću muziciranja. Ostvarila je repertoar širokih razmjera, koji obuhvaća tridesetak koncerata za glasovir i orkestar i gotovo sva važnija solistička djela glasovirske glazbe od baroka do XX. st. Cijenjene su njezine interpretacije skladba J. S. Bacha (LP ploča, Jugoton, i CD, Croatia Records), zatim L. van Beethovena (LP ploča), F. Chopina (LP ploča), R. Schumanna, F. Liszta, J. Brahmsa (LP ploča i CD), C. Debussyja (CD), S. Prokofjeva, B. Bartóka (LP ploča). Priređuje povremeno i koncerte posvećene jednom autoru, a često izvodi djela hrvatskih skladatelja, posebice Dore Pejačević, B. Papandopula (LP ploča), D. Kempfa (LP ploča) i S. Horvata (CD) koji joj je posvetio nekoliko skladba. Snimila je i CD (Croatia Records, 1995) naslovljen Četiri desetljeća hrvatske glasovirske glazbe. Komornim muziciranjem se rjeđe bavi, no uspješno je koncertirala s violončelistom Marijanom Jerbičem (snimljeno na nekoliko LP ploča). Tijekom višegodišnjega pedagoškog rada odgojila je mnoge uspješne pijaniste među kojima su Maja Bakrač, Damir Gregurić, Dorian Hatta, Mario Igrec, Zoran Jančić. Majstorske pijanističke tečajeve i predavanja održala je u Kanadi (Université de Montreal i Mc Gill University) i Japanu (Konzervatorij u Sapporu). Dobila je nagrade »Milka Trnina« 1965, »Vladimir Nazor« 1968, »Marul« 1988, »Orlando« 1994. i »Vatroslav Lisinski« 1995. U ruskoj enciklopediji Suvremeni pijanisti (Moskva 1998) uvrštena je među najveća pijanistička imena XX. st.

LIT.: K. Kovačević: Zvijezda na pomolu. Borba (Zagreb), 26(1961) 9. XII, str. 7. — D. Blagoj: Pavica Gvozdić. Sovjetskaja kultura (Moskva), 1962, 22. V. — G. Forster: Im Konzerthaus: Klavierabend Pavica Gvozdic. Express (Wien), 1963, 19. X. — D. Machnel: Pavica Gvozdić. Journal musical de France (Paris), 1963, 5. VI. — p-a: Pavica Gvozdić–Monumental-kraftvolle Virtuosität. Wiener Zeitung, 1963, 26. X. — Z. Berković: Bravurozni artist. Vjesnik, 25(1964) 22. VII, str. 6. — K. Kovačević: Nadahnuta interpretacija. Borba, 29(1964) 6. III, str. 7. — L. B.: Pavica Gvozdić. Le Figaro (Paris), 1967, 10. IV. — U. Hermann: Meisterhaftes Klavierspiel von Pavica Gvozdić. Leipziger Zeitung, 1967, 4. II. — D. A. W. M.: Masterly Debut by Young Pianist. The Daily Telegraph (London), 1968, 16. II. — Z. Berković: Opasni izazov. VUS, 19(1970) 4. III, str. 44. — J. Parzynski: Muzyczne wrazenia tygodnia. Echo Krakowa, 1970, 13. XII. — M. Božić: U znaku Pavice Gvozdić. Oko, 7(1980) 10. II, str. 17. — B. Magdić: Vrhunski pijanizam. Večernji list, 24(1980) 14. I, str. 9. — Isti: Osjećajni Brahms. Ibid., 27(1983) 22. XII, str. 5. — J. Martinčević-Lipovčan: Izvrsna Pavica Gvozdić. Vjesnik, 44(1983) 23. XII, str. 6. — B. Perić-Kempf: Briljantno izvedene Papandopulove minijature. Ibid., 45(1984) 5. XI, str. 11. — Ista: Siguran čembalistički udarac. Ibid., 46(1985) 12. XII, str. 11. — N. Fabrio: Maestro i njegov šegrt. Republika, 42(1986) 9/10, str. 1138–1152. — C. Gingras: Pavica Gvozdic: fascinant! La presse (Montreal), 1986, 28. X. — M. Grgić: Suptilno, temperamentno. Slobodna Dalmacija, 46(1988) 6. VIII, str. 15. — M. Stanetti: Duša za Debussyja. Večernji list, 32(1988) 16. XII, str. 23. — N. Fabrio: Maestro i njegov šegrt. Republika, 45(1989) 3/4, str. 221–224. — S. Bašić: Virtuozna interpretacija. Glas Slavonije, 51(1994) 13. IV, str. 32. — M. Grgić: Buđenje iz letargije. Slobodna Dalmacija, 52(1994) 7. XII, str. 25. — Nagrada »Vatroslav Lisinski« Hrvatskog društva skladatelja. Cantus, 1995, 85, str. 5. — M. Grgić: Dobivena bitka s klavirom. Slobodna Dalmacija, 54(1996) 17. II, str. 46. — B. Magdić: O tihoj ljubavi. Večernji list, 40(1996) 2. XII, str. 31. — M. Stanetti: Umjetnički jubilej. Recital Pavice Gvozdić u »Svijetu glazbe«. Ibid., 43(1999) 1. III, str. 17.
 
Bosiljka Perić-Kempf (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GVOZDIĆ, Pavica. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 7.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/gvozdic-pavica>.