HADŽIĆ, Nikola

traži dalje ...

HADŽIĆ, Nikola (Hacscich, Hacxich), pedagog i prosvjetitelj (Mitrovica, 4. XII. 1791 — Zagreb, 25. XII. 1871). Njemačku normalnu školu polazio u Mitrovici, gdje je 1813. položio učiteljski ispit. Do 1817. bio učiteljem njemačkih narodnih škola u Vojci kraj Petrovaradina, zatim Martincima i Hrtkovcima, glavne škole u Novoj Gradiški 1820–23, poslije nadučiteljem u Beloj Crkvi te od 1826. u Zemunu. God. 1833. imenovan je zemaljskim školskim ravnateljem Slavonsko-srijemske krajine u Vinkovcima, na kojoj je dužnosti 1840-ih u Bjelovaru ustrojio tromjesečni učiteljski tečaj. Učiteljskoj školi u Petrinji dodijeljen je 1850, a 1852. postavljen je za školskog izvjestitelja pri Glavnom zapovjedništvu u Zagrebu, gdje je i umirovljen 1855. God. 1828. objavio je u Novom Sadu Cviće istine, poučnu etičko-medicinsku zbirku za mlade s navodima klasičnih pisaca. U Budimu su 1829. izašle njegove Pripovidčice, kojima se zauzimao za privođenje svrsi zapuštenih općinskih zemljišta, čime bi se prikupio novac za izgradnju mješovitih narodnih škola na području Vojne krajine (M. Stojanović). Njegov je Račun iz glave (1834) prvi matematički udžbenik na hrvatskom jeziku s težištem na usvojivosti gradiva. Za narodne je škole sastavio i Abecedar (1848) na hrvatskom i njemačkom jeziku, temeljni jezični udžbenik s naglašenom odgojnom sastavnicom. Osim prigodnica posvećenih kralju Franji I. i biskupu J. Kukoviću, objavio je i Riječ u svoje vrijeme (1851), poziv na uplatu u Jelačićevu zakladu za nemoćne vojnike (Stojanović). Prema tom izvoru, svoju je građu za »slavonsko-njemački« rječnik 1851. ustupio B. Šuleku. Vjerojatno neobjavljeni rukopisi njegova dvopismena udžbenika Početnica (bukvar) za zajedničke učionice u ces. kr. Vojenoj krajini te životopisa Meine Dienstgeschichte kao i rkp. Plača matere Slavonije čuvaju se u Arhivskoj zbirci Hrvatskoga školskog muzeja u Zagrebu.

DJELA: Cvitje istine za oplemeniti razum i popraviti sêrce mladexih. Novi Sad 1828. — Pripovidcsice na veselje i zabavu Slavonskog naroda. Budim 1829. — Epithalamion koji prisvitlomu i priposhtovanomu gospodinu Jozipu Kukovichu zakonito ujedinjenih stolnih cerkvih Bosanske illiti Djakovacske i Srimske biskupu o prigodi njegovog svecsanog uvoda u recsene cerkve sloxi i izpiva Nikola Hacxich. Ossik 1834. — Racsun iz glave za ucsitelje i ucsenike narodnji shkola u Slavoniji. Ossik 1834. — Placs matere Slavonie po smërti primilostivog i nigda nezaboravljenog nasheg dërxavnog oca, cesara i kralja Franca Përvoga. Ossik 1835. — Abecedar za potrěbu narodnih učionicah u Hèrvatskoj i Slavonii, a napose za Vojničku krajinu. Zagreb 1848 (s izmjenama 1851², 1855³). — Rieč u svoje vrieme mojim domorodcem. (S. l. 1851).
 
LIT.: P. J. Šafařík: Geschichte der illirischen und kroatischen Literatur. Prag 1865. — M. Stojanović: Nikola Hadžić. Napredak, 19(1878) 3, str. 37–40; 4, str. 53–56. — V. Dominković: Nikola Hadžić 1791–1871. Škola, 10(1899) 11, str. 169–173. — J. Tomić: Spomenik Nikoli Hadžiću. Ibid., 13(1902) 3, str. 41–43; 4, str. 58–60; 5, str. 71–73. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 2–4. Zagreb 1910. — I. Kovačević: Neki prigodni pjesnici hrvatski iz Slavonije pod konac 18. vijeka i na početku 19. Nastavni vjesnik, 23(1914–15) 7, str. 492–513. — Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb 1958. — Ž. Dadić: Povijest egzaktnih znanosti u Hrvata, 2. Zagreb 1982.
 
Branko Pleše (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HADŽIĆ, Nikola. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/hadzic-nikola>.