HADŽINESIMOVIĆ, Ahmed

HADŽINESIMOVIĆ, Ahmed (Hadžinesimović Pruščak), kroničar (Prusac, na poč. XVIII. st. — Ruščuk, danas Ruse, prije 7. IV. 1789). Podatci o njemu vrlo su oskudni i uglavnom potječu iz njegovih usputnih bilježaka. U izvornoj građi i stručnoj literaturi spominje se pod imenom Ahmad ibn Hasan Hadžinesim oglu al-Akhisari, Ahmad ibn Hasan Hadžinesimzade al-Akhisari, Ahmad ibn Hasan Hagg Nesim-oglu al-Akhisari i Hagg Nesim-zade al-Akhisari. Njegov je otac Hasan služio u posadi grada Prusca. H. Šabanović kaže da je H. do 1725/26. bio stekao osnovnu izobrazbu u mektebu u Pruscu te pretpostavlja da je pohađao i medresu. Sa sigurnošću se, međutim, može reći da nije stekao sustavnu višu izobrazbu. Naime, te godine počeo je prepisivati Kuran, a prijepis mu obiluje pogreškama. Kada mu je 1726/27. otac poginuo za turskog pohoda protiv Perzije, prestao je prepisivati Kuran i naslijedio njegovu vojničku službu u Pruscu. God. 1736. bio je među vojnicima iz Bosne koji su pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića upućeni na rusku bojišnicu. Sljedeće je godine zarobljen u Očakivu i zatočen u Kostromi. Iz zarobljeništva se u Prusac vratio 1744, gdje je zacijelo ponovno služio u vojničkoj posadi. God. 1751/52. nastavio je i 1753. dovršio prepisivanje Kurana (prijepis je nađen u Pruscu). Poslije je, 1772–73, bio premješten u Ruščuk, odakle se više nije vratio u rodni kraj. Tamo je na turskom jeziku napisao povijesno djelo u kojem je opisao rusko-tursko i austrijsko-tursko ratovanje 1736–39. te put koji je kao vojnik i ruski zarobljenik prošao. Djelo je u bilješki općenito nazvao Kronika (Tawarih), a o sebi govori kao o piscu kronike (musannif-i tawarih). Za bosansko-hercegovačke i hrvatske povjesničare osobito je zanimljiv dio u kojem govori o austro-turskom ratu budući da su vojne operacije vođene na bosansko-hercegovačkom prostoru, a najpoznatija njegova epizoda zbila se pod Banjom Lukom 1737. Iako je jezik kojim je H. pisao vrlo primitivan, datiranje događaja sumarno, uglavnom izraženo samo godinom muslimanskoga kalendara, a brojčani podatci nepouzdani jer su najčešće izraženi neodređenim brojem, njegovo je djelo zanimljivo svjedočanstvo dosta objektivna sudionika i suvremenika o vremenu, ljudima i događajima. Rkp. djela čuva se u Nacionalnoj biblioteci u Parizu (Suppl. Turc. br. 168).