HADŽINESIMOVIĆ, Ahmed

traži dalje ...

HADŽINESIMOVIĆ, Ahmed (Hadžinesimović Pruščak), kroničar (Prusac, na poč. XVIII. st. — Ruščuk, danas Ruse, prije 7. IV. 1789). Podatci o njemu vrlo su oskudni i uglavnom potječu iz njegovih usputnih bilježaka. U izvornoj građi i stručnoj literaturi spominje se pod imenom Ahmad ibn Hasan Hadžinesim oglu al-Akhisari, Ahmad ibn Hasan Hadžinesimzade al-Akhisari, Ahmad ibn Hasan Hagg Nesim-oglu al-Akhisari i Hagg Nesim-zade al-Akhisari. Njegov je otac Hasan služio u posadi grada Prusca. H. Šabanović kaže da je H. do 1725/26. bio stekao osnovnu izobrazbu u mektebu u Pruscu te pretpostavlja da je pohađao i medresu. Sa sigurnošću se, međutim, može reći da nije stekao sustavnu višu izobrazbu. Naime, te godine počeo je prepisivati Kuran, a prijepis mu obiluje pogreškama. Kada mu je 1726/27. otac poginuo za turskog pohoda protiv Perzije, prestao je prepisivati Kuran i naslijedio njegovu vojničku službu u Pruscu. God. 1736. bio je među vojnicima iz Bosne koji su pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića upućeni na rusku bojišnicu. Sljedeće je godine zarobljen u Očakivu i zatočen u Kostromi. Iz zarobljeništva se u Prusac vratio 1744, gdje je zacijelo ponovno služio u vojničkoj posadi. God. 1751/52. nastavio je i 1753. dovršio prepisivanje Kurana (prijepis je nađen u Pruscu). Poslije je, 1772–73, bio premješten u Ruščuk, odakle se više nije vratio u rodni kraj. Tamo je na turskom jeziku napisao povijesno djelo u kojem je opisao rusko-tursko i austrijsko-tursko ratovanje 1736–39. te put koji je kao vojnik i ruski zarobljenik prošao. Djelo je u bilješki općenito nazvao Kronika (Tawarih), a o sebi govori kao o piscu kronike (musannif-i tawarih). Za bosansko-hercegovačke i hrvatske povjesničare osobito je zanimljiv dio u kojem govori o austro-turskom ratu budući da su vojne operacije vođene na bosansko-hercegovačkom prostoru, a najpoznatija njegova epizoda zbila se pod Banjom Lukom 1737. Iako je jezik kojim je H. pisao vrlo primitivan, datiranje događaja sumarno, uglavnom izraženo samo godinom muslimanskoga kalendara, a brojčani podatci nepouzdani jer su najčešće izraženi neodređenim brojem, njegovo je djelo zanimljivo svjedočanstvo dosta objektivna sudionika i suvremenika o vremenu, ljudima i događajima. Rkp. djela čuva se u Nacionalnoj biblioteci u Parizu (Suppl. Turc. br. 168).

LIT.: F. Babinger: Die Geschichte der Osmanen und ihre Werke. Leipzig 1927, 276. — T. M. Okić: Jedan zaboravljeni istoričar XVIII veka. Gajret, kalendar, 1939, str. 161–162, 167, 172, 174–191. — A. A. Olesnicki: Bosanska vojska pod zapovjedništvom Bećir-paše Čengića u rusko-turskom ratu god. 1737. Rad JAZU, 1940, 269, str. 114, 116–123, 125, 127–128, 132–133, 135, 137, 140–146, 149–150. — L. Hadžiosmanović: Dvije neobjavljene pjesme o banjalučkom boju iz Kadićeve hronike. Prilozi za orijentalnu filologiju, 1972–73, 22/23, str. 315, 327. — H. Šabanović: Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima. Sarajevo 1973, 501–515. — V. Boškov: Književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima u 18. i 19. vijeku. Godišnjak Instituta za jezik i književnost u Sarajevu, 7(1978) str. 190, 202. — F. Nametak: Književnost bosanskohercegovačkih Muslimana na turskom jeziku. Treći program Radio Sarajeva, 7(1978) 19, str. 583. — F. Nametak i L. Hadžiosmanović: Kronika Ahmeda Hadžinesimovića iz Prusca. Prilozi za orijentalnu filologiju, 1988, 38, str. 125–151. — F. Nametak: Pregled književnog stvaranja bosansko-hercegovačkih Muslimana na turskom jeziku. Sarajevo 1989, 195–197. — Isti: Dosadašnje izučavanje bosansko-hercegovačke književne baštine na turskom jeziku. Prilozi za orijentalnu filologiju, 1990, 39, str. 70, 72, 74, 78–79. — S. Balić: Kultura Bošnjaka – muslimanska komponenta. Zagreb 1994². — A. Ljubović i S. Grozdanić: Prozna književnost Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima. Sarajevo 1995. — Dž. Alić: Devetnaest stoljeća Bosne. Sarajevo 1998, 365, 408.
 
Pejo Ćošković (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HADŽINESIMOVIĆ, Ahmed. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/hadzinesimovic-ahmed>.