HAHN, Željko

HAHN, Željko, liječnik (Vukovar, 19. I. 1876 — Zagreb, 21. I. 1941). Gimnaziju pohađao u Novom Sadu, a studij medicine završio 1900. u Beču. Od 1901. radi u Budimpešti kao bolnički liječnik i liječnik Okružne blagajne za osiguranje radnika. God. 1910. postaje glavni liječnik Okružne blagajne a 1913. njegovom je zaslugom u Budimpešti izgrađena moderno uređena bolnica radničkog osiguranja. Na tom mjestu ostaje do 1919 (osim za I. svjetskog rata kad je vojni liječnik). Potom je praktični liječnik u Somboru i od 1921. liječnički referent Zemaljske blagajne za osiguranje radnika u Bačkoj, Banatu i Baranji. God. 1922. dolazi u Zagreb za načelnika te od 1927. direktora zdravstvenog odjeljenja Središnjeg ureda za osiguranje radnika, na kojoj dužnosti ostaje do umirovljenja potkraj 1936. — Čitav svoj radni vijek posvetio je organizaciji socijalnog osiguranja prema modernim zasadama medicinske znanosti i zdravstvene službe. Organizirao je plansku borbu protiv profesionalnih bolesti i nezgoda pri radu, te je u svoje vrijeme bio jedini stručnjak na tom području. Pri Središnjem uredu za osiguranje radnika osnovao je 1934. stalnu izložbu higijene rada, 1935. prvu našu ambulantu za suzbijanje obrtnih (tj. profesionalnih) bolesti, a na njegovim je zasadama 1937. osnovan posebni Odsjek za higijenu rada i obrtne bolesti. Vodio je organiziranu borbu protiv tuberkuloze te je osnovao stanicu socijalne skrbi za rekonvalescentne tuberkulozne radnike, a 1927. osnovao je i sanatorij za liječenje tuberkuloze u Klenovniku te modernizirao lječilište Brestovac kraj Zagreba, kojem je 1925–36. bio administrativni ravnatelj. Njegovom je zaslugom u tadašnjoj Jugoslaviji podignut niz zdravstvenih ustanova radničkog osiguranja: lječilišta, oporavilišta, obdaništa, kupališta, ambulanti i stacionara, stanica za rehabilitaciju, ambulanti za fizikalnu terapiju. Od 1932. bio je član Stalnog odbora stručnjaka pri Međunarodnom birou rada Lige naroda u Ženevi. Radove s područja svojeg rada objavljivao je u časopisima Die Heilkunde (Berlin 1907), Liječnički vjesnik (1925–27, 1929–30), Radnička zaštita (1925–38), Lekar (Beograd 1927), Socijalna misao (1928–30), Privatni namještenik (1930), Ujedinjeni sindikati (Beograd 1930), Radnički glasnik (1931, 1933, 1935–36), Ars therapeutica (1934), Sigurnost u rudnicima (Beograd 1934), Zdravniški vestnik (Ljubljana 1934), Delo proti tuberkulozi (Ljubljana 1935), Grafički almanah (1935–36), Deutsche Zeitschrift für öffentliche Versicherung und Volkswohlfahrt (Prag 1936), Vojno-sanitetski glasnik (Beograd 1936). Surađivao je i u Jugoslovenskom socijalnom almanahu (Zagreb—Beograd—Ljubljana 1930).