HAMEL

traži dalje ...

HAMEL (Hammel), obitelj bravarskih majstora u Zagrebu. Andrija se spominje 1820. u popisu zagrebačkih majstora. Imao je radionicu u vlastitoj kući u Ul. Tituša Brezovačkoga, kbr. 3, čiji su vlasnici od 1768. bili bravari, a od 1848. u svojoj kući u Medulićevoj ul., kbr. 25. Od 1874. radionicu vodi njegov sin Juraj (Đuro, Zagreb, 6. II. 1841 — Zagreb, 12. XII. 1906), koji je obrt izučio u Leopolda Gremera u Zagrebu te naposljetku stekao obrtnicu 1869. Od osnutka zagrebačke Obrtne škole 1882. bio je povezan s nastavom, pa je i sam više godina podučavao u školi, a u njega su prakticirali mnogi njezini završeni đaci. Radio je prema predlošcima koje je nabavljao u Austriji, najčešće u Grazu. Često ih je prepravljao, ali je i sam izrađivao nacrte za svoje majstorski izvedene radove u kovanom željezu. U Zagrebu je radio na objektima što su ih gradili arhitekti F. Klein, K. Weidmann, H. Bollé, J. Vancaš i dr. Izradio je ulazna vrata i bravarski cimer za vlastitu radionicu, kovano željezo za palaču Siebenschein na Preradovićevu trgu, za palaču Buratti na Zrinjskom trgu, kbr. 3, ulazna vrata za park dvorca Oršić u Oroslavju i za vilu Weiss na Šestinskom vrhu u Zagrebu, ogradu oko Kačićeva spomenika na početku Mesničke ul. (1891), kovano željezne radove za palaču Prve hrvatske štedionice u Ilici, kbr. 5 u Zagrebu (po nacrtima J. Vancaša, 1899–1900), u zagrebačkoj katedrali izveo je pozlaćena vratašca i ogradu oko oltara sv. Križa (1889) u sjevernoj lađi te velike lustere po vlastitim nacrtima (kombinirajući i predloške). Izradio je kovano željezne radove u Grkokatoličkoj katedrali u Križevcima i u Sabornoj crkvi u Pakracu, a u Zagrebu u kapelici H. Bolléa na Ilirskom trgu te više radova na groblju Mirogoj. Sudjelovao na izložbama u Budimpešti 1855 (priznanje) i 1896. te u Parizu 1900. Sin Dragutin (Zagreb, 1875 — Zagreb, 1920) izučio je obrt u očevoj radionici (1888–92) i završio Obrtnu školu. Nakon očeve smrti preuzeo je radionicu. Radio je, između ostaloga, portal dvorca u Kerestincu kraj Zagreba, ogradu vile Krešić na Dubravkinu putu u Zagrebu, veliki ulazni portal bolnice u Vrapču, dio balustrade na stubama dvorca u Brezovici (poslije uklonjeno), izradio željezne radove, okov i ulazna vrata na zgradi Hrvatskog sabora na Markovu trgu u Zagrebu. Unuk Dragutin (Zagreb, 1912 — Zagreb, 1995) vodio je radionicu, znatno mijenjajući njezin proizvodni program u potpuno izmijenjenim uvjetima i mogućnostima rada sve dok 1975. nije zatvorena.

LIT.: L. Dobronić: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova. Zagreb 1983, 153–155 — Riznica zagrebačke katedrale (katalog izložbe). Zagreb 1983, 86. — L. Dobronić: Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas. Zagreb 1986, 176. — O. Maruševski: Iso Kršnjavi kao graditelj. Zagreb 1986, 137, 142. — Ista: Grkokatolička katedrala Sv. Trojstva i biskupski dvor. U: Križevci, grad i okolica. Zagreb 1993, 176.
 
Olga Maruševski i Tomislav Premerl (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HAMEL. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/hamel>.