HANDŽIĆ, Adem

HANDŽIĆ, Adem, povjesničar (Tešanj, 4. V. 1916 — Sarajevo, 28. XI. 1998). Višu islamsku šerijatsko-teološku školu završio u Sarajevu 1940. Od lipnja 1941. do rujna 1942. bio vježbenik u Kotarskom sudu u Tešnju, potom kao stipendist zaklade Alexander von Humboldt studira orijentalistiku na Filozofskom fakultetu u Beču. Kako je paralelno bio mobiliziran u Hrvatsko domobranstvo, nakon rata je u ljeto 1945. nakratko zatvoren. God. 1946–51. službovao je u financijskoj struci u Doboju i kratko vrijeme u Tuzli. Potom je radio u Orijentalnom institutu u Sarajevu (znanstveni savjetnik od 1975) do umirovljenja 1983, ali je i dalje ostao njegovim suradnikom. Doktorirao je 1970. u Sarajevu obranivši tezu Tuzla i njena okolina u XVI. vijeku. God. 1993–96. bio je suradnik Centra za islamsku povijest, umjetnost i kulturu u Istanbulu. Poglavito je proučavao razvitak gradova te gospodarsku i demografsku tematiku u ranom razdoblju osmanske vladavine u Bosni. Priredio je za tisak nekoliko osmanskih izvora za povijest Bosne. Surađivao u časopisima Prilozi za orijentalnu filologiju (1952–53, 1955, 1958, 1960–61, 1965, 1970, 1973–74, 1976–78, 1980–81, 1984, 1991, 1995, 1997), Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne (1959, 1961, 1975), Godišnjak Društva istoričara BiH (1963–64, 1970), Jugoslovenski istorijski časopis (Beograd 1969, 1974), Radovi Muzeja grada Zenice (1973), Anali Gazi Husrev-begove biblioteke (1974, 1983, 1990, 1996), Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu (1974, 1977, 1988), Çevren (Priština 1976–77, 1982), Südost-Forschungen (München 1978), Iktisat Fakültesi Mecmuasi (Istanbul 1985), Gračanički glasnik (1997) i zbornicima Association international d’etudes du Sud-Est Européen (Sofija 1965), Simpozijum o Skender-begu (Priština 1969), Šabac u prošlosti (Šabac 1970), Bucarest (Bukurešt 1974), Zbornik radova – 90 godina industrijske proizvodnje soli u Tuzli (Tuzla 1975), Prilozi za istoriju Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1987), Türk tarih Kongresi (Ankara 1988), Vojne krajine u jugoslovenskim zemljama do Karlovačkog mira (Beograd 1989), Migracije i Bosna i Hercegovina (Sarajevo 1990) te u Enciklopediji Jugoslavije LZ (1955).