HANŽEKOVIĆ, Marijan

HANŽEKOVIĆ, Marijan, ekonomist, financijski stručnjak i pisac (Požega, 15. IV. 1915 — Zagreb, 22. IX. 1993). U Zagrebu završio gimnaziju 1933. i pravo s rigorozom 1938. na Pravnom fakultetu te 1942. diplomirao germanistiku na Filozofskom fakultetu. Od 1938. bio članom HSS. Potkraj ljeta 1942. s grupom prvaka HSS uhićen i zatočen u Lepoglavi, Jasenovcu i Staroj Gradiški. God. 1943–45. bio u partizanima. — Tijekom studija radio u Banskoj upravi Savske banovine i Gradskom poglavarstvu u Zagrebu, potom u Ministarstvu vanjskih poslova Kraljevine Jugoslavije 1938–41. te Bosanskoj industrijskoj i trgovačkoj banci d.d. u Zagrebu (1941–42). Nakon rata bio na voditeljskim položajima u Okružnom NO Zagreb 1945–47, Ministarstvu financija Hrvatske 1947–49, NO oblasti Zagreb 1949. i Narodnoj banci 1950–56. — Na zagrebačkom Pravnom fakultetu habilitirao se 1955. i postao honorarni docent iz nauke o financijama, a 1961. honorarni docent, 1965. izvanredni i 1975. redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu. Predavao također na Ekonomskom fakultetu u Splitu 1975–77. i Pravnom fakultetu u Rijeci 1977. Bio gost profesor na sveučilištima u Manchesteru i Yorku te London School of Economics (1967), Ekonomskom institutu Akademije znanosti u Pragu (1968), Ministarstvu gospodarstva i financija i Zavodu za statistiku i ekonomska istraživanja u Parizu (1969), u Austrijskome institutu za gospodarska istraživanja u Beču (1971). Predavao na poslijediplomskim studijima u Skoplju, Zagrebu, Hagu, Speyeru (1962–79) i na pravnim fakultetima u Grazu i Beču, Ekonomskom fakultetu u Marburgu na Lahnu, u Austrijskom institutu za gospodarska istraživanja u Beču te Institutu za bankarstvo Sveučilišta u Kölnu (1970). Sudjelovao je također na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Umirovljen 1981. na osobni zahtjev, nastavljajući radom kao stalni suradnik u Ekonomskom institutu i Institutu za javne financije u Zagrebu. — Kao ekonomski pisac, s gotovo svih područja ekonomije, napose poreznog i monetarnog sustava i bankarstva, uz knjige, monografije, udžbenike, priručnike i samostalne publikacije, objavio je više od 200 znanstvenih i stručnih članaka i rasprava u časopisima i zbornicima Finansije (Beograd 1951–55, 1958–59, 1967–68, 1974–75), Međunarodni problemi (1951), Ekonomski pregled (1952–53, 1961, 1965, 1968), Naša zakonitost (1955, 1960, 1964–65, 1977, 1986), Socijalna politika (1955), Bulletin for International Fiscal Documentation (Amsterdam 1956, 1967–68, 1970), Cahiers du droit fiscal international (Rim 1956, Stockholm 1967, Montevideo 1968, Rotterdam 1969, Madrid 1972, Lausanne 1973), Finanzarchiv (Tübingen 1956, 1967), Jugoslovenska revija za međunarodno pravo (Beograd 1956, 1958, 1962, 1976), Informator (1958–59, 1971–72, 1979), Privredni pregled (Beograd 1961, 1965), Ekonomist (Beograd 1967), Ekonomske studije Ekonomskog instituta Zagreb (1967), Wirtschaftsberichte (Beč 1967), The Banker (London 1968), Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (1968–70, 1978), Poduzeće – banka (1969–72, 1975, 1978, 1990), Ekonomska znanost kao proizvodna snaga društva (1971), Encyclopaedia moderna (1971), Hrvatski gospodarski glasnik (1971), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1972), Privredni vjesnik (1974–75), Privreda i pravo (1975), Računovodstvo i financije (1978–79, 1991), Financijska praksa (1984, 1986–88, 1990–92), Naše gospodarstvo (1986, 1989–90), Prinosi za poredbeno proučavanje prava i međunarodno pravo (1989) i Porezni vjesnik (1992). Važnija su mu skripta: Budžetski sistem FNRJ i izvršenje budžeta (Zagreb 1950), Ekonomika i ekonomska politika FNRJ (Zagreb 1963), Međunarodno bankovno poslovanje (Zagreb 1966) i Međunarodne financije (Zagreb 1972, 1975²). Bio suautorom brojnih znanstveno-istraživačkih projekata s područja društvenih i međunarodnih financija i bankarstva u Ekonomskom institutu Zagreb i Institutu za ekonomska istraživanja Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (1965, 1967–72) te suradnikom leksikona i enciklopedija Mali ekonomski rječnik (Zagreb 1953), Privredni leksikon (Zagreb 1961), Pravni leksikon (Beograd 1964, 1969², 1978³), Školski leksikon, 1–10 (Zagreb 1966), Financijski leksikon (Zagreb 1967), Pravna enciklopedija (Beograd 1989), Poslovni rječnik (Zagreb 1992) i Rječnik bankarstva i financija (Zagreb 1993). Bio suradnikom i urednikom struke ekonomika u Općoj enciklopediji (1977–88) i Enciklopediji Jugoslavije LZ (1990), a surađivao u Pomorskoj enciklopediji (1981) i Ekonomskom leksikonu (1995). Preveo i s predgovorom popratio temeljna djela ekonomske literature: Istraživanje prirode i uzroka bogatstva (Zagreb 1952) A. Smitha, Povijest ekonomske analize (Zagreb 1975, sa Z. Baletićem) J. A. Schumpetera i Načela ekonomije (Zagreb 1987) A. Marshalla. Preveo je i glavna djela D. Ricarda, J. M. Keynesa i P. J. Proudhona te surađivao u prevođenju Ekonomije (Zagreb 1992) P. A. Samuelsona i W. D. Nordhausa. — H. je gospodarsku misao u Hrvatskoj zadužio prije svega znanstvenim radom i djelima s područja financija i financijske znanosti. U praksi je dao prinos kao prvi ministar financija u Hrvatskoj nakon demokratskih izbora 1990–91. izgrađujući njezine monetarne i financijske temelje, sudjelujući u stvaranju prve hrvatske nacionalne valute – hrvatskog dinara, reformi hrvatskoga poreznog sustava i uspostavi samostalne hrvatske središnje banke. U prvim financijskim koracima nove države znatno je pridonio kao jedini stručnjak u Hrvatskoj izbjegavanju međunarodnoga dvostrukog oporezivanja. Od osamostaljenja Hrvatske pa do kraja života djelovao je kao predsjednik Komisije za monetarni sustav i izradbu novčanica RH, član Savjeta Narodne banke Hrvatske i predsjednik Komisije za monetarni sustav. Bio član Međunarodnog društva za porezno pravo (od 1955) i Društva za međunarodno pravo (od 1974).