HARAČIĆ, Ambroz

HARAČIĆ, Ambroz, prirodoslovac (Mali Lošinj, 5. XII. 1855 — Mali Lošinj, 1. X. 1916). Gimnaziju svršio u Zadru 1875, a matematiku i prirodne znanosti studirao u Grazu i Beču. Prvo nastavničko mjesto dobio je u Pomorskoj školi u Trstu 1878, a već iduće godine premješten je u Pomorsku školu u Malom Lošinju gdje je osnovao meteorološku postaju (od 1882. Meteorološki opservatorij) i vodio je 18 godina. God. 1897. ponovno odlazi u Trst, na Trgovačko-pomorsku akademiju, a na Lošinj se vraća 1905. i do umirovljenja 1911. nastavlja rad u Pomorskoj školi. Već 1880. započeo je sustavna meteorološka promatranja a podatke je objavljivao u mjesnim školskim programima (1884–95), godišnjacima Središnjeg zavoda za meteorologiju (1880–94) i Hidrografskog ureda u Beču (1893–97) te Pomorskog opservatorija u Trstu (1884–94). Opisao je mjesni orkan 1888. u Meteorologische Zeitschrift (Beč), a radove o klimi Lošinja objavljivao je u školskim izvještajima (1886, 1891, 1905), časopisu Deutsche Rundschau für Geographie und Statistik (Beč 1892) i turističkim vodičima Lošinja od kojih su prvi 1888. sastavili E. Jelčić i P. Ghersa. Jelčićev opis klimatskih značajki otoka temelji se pretežito na Haračićevim istraživanjima. Na taj je način H. pridonio razvitku turizma i proglašenju Malog Lošinja klimatskim lječilištem 1892. Bavio se i botanikom. Istraživao je otočnu floru i skupio više od 1000 vrsta biljaka uvrštenih u herbarij Botaničkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. To je najveća zbirka skupljena na jednom od jadranskih otoka. Uz latinski naziv biljke dodavao je i nazive na talijanskom, njemačkom i hrvatskom jeziku. U Glasniku Hrvatskoga naravoslovnog društva (1892–94) dao je prilog za pučko nazivlje bilja. Tim je Prilogom za narodnu botaničku nomenklaturu dopunio nazivima za 359 biljaka Jugoslavenski imenik bilja B. Šuleka iz 1879. Botaničke je radove objavljivao u Verhandlungen der k.k. Zoologisch-botanischen Gesellschaft (Beč 1893) i Sitzungsberichte der k.k. Zoologisch-botanischen Gesellschaft (Beč 1893). U svojim je radovima isticao vezu između klime i raslinstva te dao niz fenoloških podataka. Opisao je i špilje na Cresu. Utemeljitelj je turističkog društva u Malom Lošinju 1886. i osnivač društva za pošumljivanje otoka koje je već tijekom prve četiri godine zasadilo oko 300 000 pretežito borovih sadnica. Bio je školski savjetnik i narodni zastupnik u Istarskom saboru. U uvali Čikat podignut mu je 1980. spomenik, rad A. Starčevića. Od 1990. lošinjska srednja škola nosi njegovo ime.