HARAMINA, Vilim, sindikalist (?, 1883 — Beograd, 3. V. 1943). Kao obućarski radnik u Istri uključio se 1907. u Socijaldemokratsku stranku i njezin sindikat. Uoči I. svjetskog rata djeluje u Općem radničkom savezu (ORS), u kojemu je 1919–40. tajnik i 1922–39. urednik i suradnik Radničkoga glasnika. God. 1922–24. član je uprave Glavnoga radničkog saveza Jugoslavije, a kada je 1925–33. ORS djelovao u okviru Ujedinjenoga radničkog sindikalnog saveza Jugoslavije (URSSJ), H. je bio postavljen za predsjednika Radničke komore i imao upravni položaj u Središnjem uredu za osiguranje radnika u Zagrebu; također je bio zagrebačkim gradskim zastupnikom. Vodio je kongrese ORS 1922, 1924, 1926. i 1928, sudjelovao na IV. kongresu Međunarodnoga sindikalnog saveza u Parizu 1927. i kao član IO na I. kongresu URSSJ 1928. U službenim anketama zauzimao se za zaštitu radnika u zakonskim okvirima i nastojao da se sporovi izglade pregovorima, a ne štrajkovima. Raskid Haramine s V. Koraćem, koji je utemeljio poseban sindikat za Srbiju, i odvajanje slovenskog dijela ORS od zagrebačke središnjice ograničili su njegov rad na područje s pretežito hrvatskim pučanstvom; njegov je sindikat 1933. brojio nešto više od 3000 članova. H. je izgubio sve svoje vodeće položaje osim u splitskoj Radničkoj komori, gdje su ga poduprli komunisti. Otada se sukobljuje s URSSJ, kritizira rad ustanova socijalnog osiguranja te piše protiv fašizma. Pod udarcima drugih sindikata ORS sve više slabi, a nakon uspostave Banovine Hrvatske 1939. njegovu imovinu preuzima Hrvatski radnički savez. Haraminu je potkraj 1941. uhitio Gestapo u Beogradu i poslije ubio u logoru na Banjici. — Surađivao je u Slobodnoj riječi (1914, 1923), Crvenom kalendaru (1924–25, 1928–29, 1931), Crvenoj zastavi (1925, 1927–29), Radničkim novinama (Beograd 1925), Delavcu (Ljubljana 1926, 1931), Radničkom jedinstvu (Beograd 1926), Radničkom pokretu (1926), Ujedinjenim sindikatima (Beograd 1926, 1930), Pravu naroda (1927–28), Socijalnoj misli (1929), Pravdi (Beograd 1932–33, 1935, 1937), Novostima (Zagreb 1933), Straži (1933), Privrednom pregledu (Beograd 1934), Radničkom kalendaru (Beograd 1941).
DJELA: U obranu časti našeg saveza. Zagreb 1933.
LIT.: Solidarnost (Beograd), 1(1933) 22, str. 2–3; 2(1934) 5, str. 2–3; 12, str. 2; 3(1935) 20, str. 1; 5(1937) 15, str. 2–3; 18, str. 3–4; 7(1939) 12, str. 1–2. — Radničke novine (Beograd), 15(1934) 25, str. 5; 16(1935) 21, str. 3; 40, str. 5; 20(1939) 25, str. 5. — Žalostan svršetak V. Haramine. Ujedinjeni sindikati (Beograd), 11(1935) 5/6, str. 92–93. — S. Bublić: V. Haramina. Radnički glasnik, 15(1936) 5/6, str. 1. — B. Janjatović: Izbori za radničke komore u Hrvatskoj 1933. godine. Putovi revolucije, 4(1966) 7/8, str. 60–70. — I. Jelić: Komunistička partija Hrvatske 1937–1941. Zagreb 1972.
Mira Kolar-Dimitrijević (2002)
