HARTINGER, Josip, povjesničar (Würbental, danas Vrbno, 16. VII. 1884 — Zagreb, V. 1945). U Osijeku završio gimnaziju 1904, povijest i zemljopis studirao u Zagrebu i Beču, gdje je diplomirao; 1911. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu doktorirao je iz povijesti tezom Hrvatsko-slovenska seljačka buna godine 1573. te također iz filozofije. Kao srednjoškolski profesor radio je u Osijeku 1909–12, Zagrebu 1912–15, gdje je bio i prefekt Plemićkoga konvikta, te ponovno u Osijeku, gdje je naposljetku od 1926. do umirovljenja 1930. bio izvjestitelj prosvjetnog odjela Osječke oblasti. U Osijeku je kao pravaš prišao Hrvatskoj zajednici i 1920. bio izabran u gradsko zastupstvo. Također je bio odbornik gradske štedionice, član Hrvatskog sokola, »Napretka«, Društva hrvatskih srednjoškolskih profesora i Družbe »Braća hrvatskoga zmaja«. S Lj. Maštrovićem utjecao je na sadržaj osječkoga Hrvatskog lista, u kojem je surađivao anonimno ili se potpisujući H-r., dr. H-r., Dr. Surađivao je također u Hrvatskoj obrani. U Zagrebu je ponovno od 1937. profesor njemačkog jezika, a za Banovine Hrvatske postavljen je 1940. za ravnatelja Prve ženske gimnazije, u koju je uvodio stegu i reformirao je u hrvatskom duhu. Umirovljen je 1944. Povremeno je radio kao prevoditelj za A. Pavelića, čiju je djecu poučavao u njemačkom jeziku. Ubijen je odmah po dolasku partizana u Zagreb. — Hartingerov rad o seljačkoj buni, izrađen pod vodstvom F. Šišića i uz pomoć V. Klaića, povoljno su ocijenili i ondašnji i suvremeni kritičari, a pisac ga je ponovno tiskao u Hrvatskom dnevniku (1938, br. 614–624) kao što je i sažetke o Plemićkom konviktu tiskao 1913. u Narodnoj obrani i Jutarnjem listu.
DJELA: Hrvatsko-slovenska seljačka buna godine 1573. Osijek 1911. — Kr. plemićki konvikt u Zagrebu 1796–1896. Zagreb 1912.
LIT.: (Osvrti na Hrvatsko-slovenska seljačka buna godine 1573): J. Horvat (Dr. J. H.), Hrvatska sloboda, 4(1911) 10. X, str. 3. — F. Bučar (F. B.), Savremenik, 7(1912) 5, str. 327. — P. Pestotnik, Carniola (Ljubljana), NS 3(1912) 2, str. 136–138. — Lj. Pivko, Časopis za zgodovino in narodopisje (Maribor), 11(1914) str. 175–176. — J. Šidak: Seljačka buna g. 1573. u historiografiji. Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 1973, 5, str. 18–20. — M. Pavelić-Pšeničnik: Moj otac – Ante Pavelić. Hrvatski rubikon, 1(1990) studeni, str. 43. — M. Kolar-Dimitrijević: Josip Hartinger, osječki novinar i hrvatski povjesničar. Godišnjak Njemačke narodnosne zajednice, 1995, str. 43–51.
Mira Kolar-Dimitrijević (2002)
