HATZ, Pavao, gospodarstvenik (Zagreb, 15. II. 1822 — Zagreb, 28. V. 1873). Sin trgovca Pavla koji se 1808. doselio u Zagreb i otvorio trgovinu. Tri razreda završio u klasičnoj gimnaziji, a trgovački nauk u oca. Nakon očeve smrti 1846. preuzeo je trgovinu na Harmici (danas Trg bana J. Jelačića) i preuredio je u željezariju. God. 1848. stupio je u Narodnu stražu i postignuo čin bojnika, bio član dvaju izaslanstava u Beč te zastupnik u Hrvatskom saboru i član njegova odbora za izradbu osnove obrane domovine i zakona za organizaciju Narodne straže. God. 1868. izabran je u gradsko zastupstvo te poslije postao podnačelnikom, a načelničke poslove obavljao je 1872–73. U zagrebačkom javnom životu ostavio je trag na gospodarskom, društvenom i kulturnom polju. Zaslužan je za napredak pivarstva preuzimanjem nadzora nad izgradnjom i nabavom strojeva 1846. za novu pivovaru u Špitalskoj (danas Gajevoj) ul., kbr. 9. Bio je među utemeljiteljima Hrvatske eskomptne banke 1868, njezin dioničar i član Upravnog odbora. Također je djelovao u Prvoj hrvatskoj štedionici, bio odbornikom i potpredsjednikom Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva 1864–73, vijećnikom Trgovačko-obrtničke komore 1865–66. i 1871–73, jedan od začetnika vatrogasnog društva i njegov privremeni predsjednik 1870. God. 1849. i 1859. bio je izabran za ravnatelja kulturnog društva »Dvorana«, podupirao je rad kulturnih i humanitarnih društava Matice hrvatske, Društva za povjesnicu jugoslavensku, Društva čovječnosti, a uključivao se i u rad kazališnih i glazbenih ustanova. Na svojem zagrebačkom posjedu na Vrhovcu bavio se uzgojem bilja nabavljajući sadnice iz Pariza i Njemačke, a također je na veliko trgovao cvijećem. Na izložbi voća i drugih plodova u dvorani Narodnog doma u Opatičkoj ulici dobio je drugu nagradu. Zaslužan je za uređenje nasada i šetališta na Trgu N. Šubića Zrinjskoga te pokretanje gradnje vodovoda i nasipa. U Muzeju grada Zagreba nalazi se njegov portret koji je 1914. izradila Nasta Rojc.
LIT.: Hrvatska i Slavonia. Novine Horvatsko-Slavonsko-Dalmatinske, 14(1848) 18. III, str. 91. — (Nekrolozi): Narod, 2(1873) 29. V; Narodne novine, 33(1873) 29. V, str. 3. — A. Valčić, Agramer Zeitung, 48(1873) 29. V, str. 1. — Gj. Deželić: Nadgrobno slovo Pavlu Hatzu. Vatrogasac, 3(1894) 21, str. 212–213. — M. Polić: Parlamentarna povjest kraljevinâ Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (1860–1880), 2. Zagreb 1900, 35. — I. Ulčnik: Zagrebački podnačelnik Pavao Hatz. Zagreb, 6(1938) 2, str. 58–74; 3, str. 91–99; 4, str. 122–134; 5, str. 187–188. — Isti: Oprosni govor gradskog načelnika Stjepana Vrabčevića izrečena u skupštini gradskog zastupstva 25. studenog 1878. Gradski namještenik, 2(1939) 25, str. 58–60. — M. Despot: Industrija građanske Hrvatske 1860–1873. Zagreb 1970, 35, 40, 54, 56, 69, 156, 189, 217. — Z. Herkov: Povijest zagrebačke trgovine. Osnutak ceha zagrebačkih trgovaca. Zagreb 1987, 146, 161. — A. Szabo: Središnje institucije Hrvatske u Zagrebu 1860–1873, 1. Zagreb 1987, str. 186, 195, 204, 217, 221–222, 227; 2. 1988, str. 22, 59, 71, 83, 166, 243. — R. Horvat: Povijest trgovine, obrta i industrije u Hrvatskoj. Zagreb 1994, 174.
Tatjana Delibašić (2002)
