HATZINGER, Paul (Pavao), graditelj (Osijek, 21. I. 1783 — ?). O njegovu školovanju nema podataka, a kako mu je otac bio građevinski majstor, vjerojatno je od njega dobio prvu izobrazbu. Zna se da je do 1818. kao okružni inženjer službovao u galicijskom gradu Sambiru, odakle se natjecao za mjesto ravnatelja Građevinske direkcije za visokogradnju u Zadru. Na to mjesto primljen je 20. VIII. 1818. U Zadru je izradio nekoliko reprezentativnih projekata u klasicističkom duhu, koji nisu bili izvedeni. Posebno je zanimljiv projekt pučke škole (1820) na mjestu ruševne ranokršćanske crkve sv. Tome. Projekt u potpunosti čuva tlocrt stare crkve, pa i neke stupove predviđa uzidane u nove perimetralne zidove. Ostvarenje te građevine bio bi vrlo rani i osebujan pokušaj konzerviranja povijesno vrijedne arhitekture od koje je želio sačuvati čak i zvonik na preslicu. Veliki projekt za istražni zatvor (1822) čuva obrise postojećih blokova u gradu i urbanistički je skladno prilagođen okolnim zgradama. Projekt za Nadbiskupsku palaču (1823), zadržavši osnovnu koncepciju starog objekta, zamišljen je kao visoka dvokatnica bogato raščlanjenog pročelja rastvorenog u ložu s četiri vitka jonska stupa te podsjeća na sjevernotalijanski neoklasicizam paladijevskog tipa. Iz Hatzingerovih nacrta vidljivo je da je bio dobro školovan kreativni graditelj, nositelj klasicizma srednjoeuropskog duha. God. 1826. odlazi iz Zadra. Poslije se spominje kao civilni građevinski ravnatelj u Beču, no tamošnja mu djelatnost nije još istražena.
LIT.: C. Wurzbach: Biographisches Lexikon des Kaiserthums Oesterreich, 8. Wien 1862, 53. — I. Petricioli: Bilješke o umjetnosti 19. stoljeća u Zadru. Zadar. Zbornik. Zagreb 1964, 583. — M. Stagličić: Klasicistička obnova biskupske palače u Zadru. Peristil, 1981, 24, str. 131–136. — Ista: Klasicizam u Zadru. Zagreb 1996, 43, 49, 55.
Marija Stagličić (2002)
