HAUS, Anton

HAUS, Anton, austro-ugarski veliki admiral (Tolmin, 13. VI. 1851 — Pula, 8. II. 1917). Gimnaziju je završio u Ljubljani 1869. te stupio u mornaricu u kojoj 1873. postaje zastavnik linijskog broda. Na Mornaričkoj akademiji u Rijeci 1886–90. predavao je oceanografiju. God. 1890–92. na brodu »Saida« oplovio je Svijet; 1894. postaje kapetan korvete »Tegetthoff«; 1897. kapetan je fregate i zapovjednik torpednog broda za obuku »Alpha«. Zapovjednikom korvete »Donau« imenovan je 1900; za bokserskog ustanka 1901. zapovijeda oklopnim krstašem »Maria Theresia«, a 1902. brodom »Miramar«. God 1902–05. upravitelj je pomorskog odjela u Ministarstvu rata u Beču gdje je promaknut u kontraadmirala, a 1908. dodijeljen mu je čin lučkog admirala u Puli. Na dužnosti je zapovjednika eskadre 1908–10, kada postaje viceadmiral i predsjedava pomorsko-tehničkom odboru u Puli. Inspektorom flote imenovan je 1912. a iduće godine i zapovjednikom mornarice i admiralom. Jedan je od autora pomorskih konvencija iz listopada i prosinca 1913, kojima su utvrđena načela djelovanja flota Trojnoga saveza u Sredozemlju. Na poč. I. svjetskog rata postavljen je za zapovjednika ratne mornarice. Kao dobar taktičar od samog početka rata računao je s ulaskom Italije u rat na strani Antante i u tom kontekstu razrađivao zadatke i ulogu austro-ugarske ratne mornarice na Jadranu. Nakon stupanja Italije u rat, iznenada je 24. V. 1915, prema ranije sastavljenom planu, s cjelokupnom flotom napao istočnu obalu Italije, nastojeći za nekoliko tjedana odgoditi njezino ratno djelovanje. Glavnina flote napala je Anconu, a ostali brodovi luke Senigalliju, Rimini i Porto Corsini (Ravenna). Bombardirani su obalna željeznička pruga, mostovi i lučki uređaji. Svi su se austro-ugarski brodovi vratili u baze neoštećeni, a to je bila i jedina akcija za I. svjetskog rata u kojoj je sudjelovala cjelokupna austro-ugarska flota. God. 1916, prvi od austro-ugarskih admirala, dobiva čin velikog admirala. Odlikovan je s nekoliko visokih odličja među kojima posmrtno i Redom Marije Terezije.