HEFELE, Ferdo, pedagog, etnograf (Bistrac kraj Samobora, 10. IV. 1846 — Sisak, 10. VII. 1909). U Zagrebu 1866. završio gimnaziju i 1868. učiteljsku školu, nakon čega nakratko radi kao kućni učitelj. God. 1869. počeo je službovati kao učitelj novoustrojene pučke škole u Sisku; 1877. polaže ispit za nastavnika građanskih škola iz jezikoslovno-povijesne grupe predmeta; 1902. imenovan je upraviteljem više pučke škole, a od 1905. ravnatelj je više i niže djevojačke pučke te šegrtske škole u Sisku. Vrstan pedagog i pisac, autor je stotinjak pedagoških, etnografskih i kulturno-povijesnih stručnih radova. Uz potporu Trgovačko-obrtne komore, Zemaljske vlade i JAZU skupljao folklornu građu i obrtno nazivlje. Plod su njegovih putovanja putopisi iz Posavine, Žumberka, BiH, Crne Gore, Srbije, Bugarske i Turske te etnografski i folkloristički članci i rasprave objavljeni u publikacijama Školski prijatelj (1869–71), Napredak (1871, 1877–78, 1881, 1884–90, 1897), Pučki prijatelj (1871), Narodne novine (1874, 1886–94, 1896–97), Glas Hercegovca (1881), Gospodarski list (1883), Pozor (1883), Obrtnik (1884, 1886–87, 1889, 1892–94), Glasnik društva za umjetnost i umjetnički obrt (1886–88), Vienac (1887–88, 1890), Viesti družtva inžinira i arhitekta u Zagrebu (1888), Posavac (1892–93), Prijatelj slijepih i gluhonijemih (1894), Banovac (1895), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1896), Škola (1898), Naša sveza (1900), Samoborski list (1905, 1907), Sisački glas (1905). Izbor radova tematski je skupio u djelima Opančar i opančarija (1889) i Naši domaći obrti (1896). Na gospodarskim izložbama u Zagrebu 1881. i Budimpešti 1896. izlaže zbirku modela za ilustraciju narodnih obrta i vještina (danas u Etnografskom muzeju u Zagrebu), a njegova knjiga o obrtima, tada još u rukopisu, nagrađena je na zagrebačkoj izložbi 1881. Opisi pojedinih postupaka u njoj i navođenje narodnog nazivlja u domaćoj proizvodnji tekstila, izradbi dijelova nošnje i načina njihova ukrašavanja, oblicima mlinova i mlinarenja, modeliranja keramičkih proizvoda, narodnom klesarstvu, gradnji drvenih kuća, riječnih drvenih lađa i dr. nezamjenjiv su izvor spoznaja o našem narodnom tehnološkom umijeću. Uz autorovo citiranje narodnih pjesama, poslovica, uzrečica, zagonetki i pošalica, koja ta umijeća prate, knjiga omogućuje uvid i u način života seoskih i (polu)obrtničkih sredina druge pol. XIX. st., pa je tako nezaobilazan etnografski izvor. Članci o obrazovanju pučkih učitelja, preopterećenosti učenika, prirodopisnoj nastavi u pučkoj školi, ženskom odgoju i obrazovanju i školskoj tjelovježbi objavljivani su u listovima Školski prijatelj (1869–70), Napredak (1877, 1884, 1886), Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga družtva (1889) i Narodne novine (1889). Proučavao je i povijest grada Siska. Na temelju već objavljenih znanstvenih radova i uz mentorstvo prijatelja I. K. Tkalčića izdaje knjigu Tristogodišnjica u spomen boja sisačkoga god. 1593. (1893) u kojoj je tiskan i Tkalčićev prijepis pjesme Hymnus de victoria Christianorum de Hassan Bosnensi bassa, 22. iunni anno 1593. gloriose relata. Počeo je pisati opsežnu povijest Siska, od koje je objavio tek manji dio u nastavcima Sisačkoga glasa 1907–09. Bio je suradnik izdanja Die Österreichisch-ungarische Monarchie in Wort und Bild (Beč 1902), a za veliki Akademijin Rječnik hrvatskog ili srpskog jezika prikupio je više od 7500 riječi.
DJELA: Opančar i opančarija. Belovar 1889, Zagreb 1890². — Tristogodišnjica u spomen boja sisačkoga god. 1593. Sisak 1893, 1925², 1992³. — Put na Istok do Carigrada. Zagreb 1895. — Naši domaći obrti. Zagreb 1896, 1930².
LIT.: Bosanski Hrvat: Karavlasi ili Rumunji. Glas Hercegovca, 8(1891) 4, str. 2. — D. Franić: Put na istok do Carigrada. Školski vjesnik, 2(1895) str. 716–717. — (Naši domaći obrti): Hrvatska domovina, 11(1896) 115, str. 3; Vienac, 28(1896) 20, str. 319–320. — M. Medić, Narodne novine, 63(1897) 18/19, str. 1–2. — (Nekrolozi): Samoborski list, 4(1909) 29, str. 2. — S. Širola, Hrvatski učiteljski dom, 2(1909) 14, str. 133–137. — I. Lugarić, Novi sisački glas, 2(1909) 29/38, str. 1–2. — S. Širola, Škola, 21(1910) 2, str. 17–20. — A. Cuvaj: Građa za povijest školstva kraljevinâ Hrvatske i Slavonije, 6. Zagreb 1911; 9. 1913. — I. Kršnjavi: Zapisci. Iza kulisa hrvatske politike, 1. Zagreb 1986. — I. Golec: Ferdo Hefele (1846–1909). Odlomci iz životopisa. U: F. Hefele, Tristogodišnjica u spomen boja sisačkoga god. 1593. Sisak 1992³. — I. Goldstein: Sisačka bitka u hrvatskoj historiografiji i društvu u 19. i 20. stoljeću. U: Sisačka bitka 1593 (zbornik). Zagreb—Sisak 1994, 276, 278–279, 281, 285. — S. Razum: Životopis Ivana Krstitelja Tkalčića. Tkalčić, 1(1997) str. 154, 156, 204, 229, 250.
Branko Pleše (2002)
