HEIL, Ivan, slikar (Retfala, danas dio Osijeka, 6. VIII. 1906 — Osijek, 14. IX. 1985). Maturirao 1925. u Osijeku, arhitekturu studirao 1927–29. na Visokoj tehničkoj školi u Beču, diplomirao 1934. na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu (V. Becić, Lj. Babić, M. Tartaglia). Srednjoškolski je profesor likovnog odgoja 1935–41. u Sisku, potom u Osijeku do umirovljenja 1977. Slikao je u ulju i akvarelu sisačke i osječke motive i periferiju, pejzaže, mrtvu prirodu i portrete. U ranijoj fazi pridržava se akademskih načela. Slika tonski, dubokim zagasitim bojama, naglašavajući konstruktivne elemente slike, te pod utjecajem P. Cézannea objekte svodi na jednostavne oblike, ističući njihovu plastičnost (Daščare, 1937; Most na Kupi, 1939; obje u MG u Zagrebu). Dolaskom u Osijek slika motive Podravine i Mađarske Retfale. Proširujući registar boja, postupno se okreće kolorizmu, te naglašavajući potez, u sliku unosi dinamičnost i treperavu atmosferu (Stolarska radionica, 1946, Galerija likovnih umjetnosti; Autoportret, o. 1954; Ilirska ulica, 1957; Vrnik, 1967; Poljsko cvijeće, 1978). Izradio je više mapa linoreza s motivima Osijeka i Retfale (1947, 1953, 1970, 1978, 1979) u kojima naginje deformaciji oblika, snažnim kontrastima svjetla i tame te zgusnutu, ekspresivnom izrazu. Njegovi su akvareli svijetlih, čistih boja, reducirana poteza (Podravina, 1957; Brozova ulica u Zagrebu, 1961; Čamci na Dravi, 1977). Samostalno je izlagao u Osijeku (1937–38, 1940, 1942, 1977–78, 1980), Sisku (1938), Zagrebu (1939, s R. Petrovićem), Đakovu (1978), a skupno na izložbama: Pola vijeka hrvatske umjetnosti (Zagreb 1938), I. godišnja izložba hrvatskih umjetnika (Zagreb 1940), Sto godina osječkog slikarstva (Osijek 1950), izložbe ULUH/HDLU (od 1955), Biennale Slavonaca (1967, 1975–81, 1983), Osječko slikarstvo i kiparstvo 1920–40 (Osijek 1967), Hrvatska likovna umjetnost 1945–1955 (Zagreb 1974), Likovni umjetnici Osijeka 1900–1940 (Osijek 1986), Od Babića do Vidovića (Zagreb 1993) te na godišnjim izložbama slavonskih i osječkih likovnih umjetnika. Crteže perom i linoreze s motivima Osijeka i okolice objavljivao je u Glasu Slavonije (1953, 1957–60).
LIT.: Izložba slika akademskog slikara Heila. Hrvatski list, 18(1937) 19. VIII, str. 14. — V. Han (V. M.): Izložba Ive Heila i Romana Petrovića u novom Umjetničkom paviljonu. Jutarnji list, 28(1939) 18. V, str. 9. — ip.: Tri izložbe u Domu likovnih umjetnosti. Hrvatski narod, 1(1939) 17, str. 5. — O umjetnosti slikara Ivana Heila. Svijet 7 dana, 2(14)(1939) 22, str. 6. — E. Dirnbach (E. D.): Izložba slika Iva Heila. Hrvatski list, 21(1940) 4. I, str. 14. — (os): Johann Heil–Maler. Neue Zeit, 5(1944) 3, str. 9. — O. Švajcer (-š.): Likovni kapacitet Osijeka. Uz izložbu osječkih slikara i kipara. Glas Slavonije, 12(1954) 29. X, str. 5. — Isti: Nesrazmjer Osijek–Slavonija. Ibid., 20(1962) 9. XII, str. 8. — Isti: Likovna kronika Osijeka 1931–1940. godine. Osječki zbornik, 1973–75, 14/15, str. 333–334. — Isti: Suvremeni osječki slikari i kipari (katalog izložbe). Osijek—Brantford 1977. — J. Ambruš: Ivan Heil (katalog izložbe s potpunijom bibliografijom). Osijek 1980. — D. Bađun: Priroda, jedino ona krijepi (razgovor). Glas Slavonije, 39(1982) 25. XII, str. 12. — V. Kusik: Slikarstvo i kiparstvo od 1940. do danas. Anali Zavoda za znanstveni rad HAZU u Osijeku, 1996, 12, str. 42, 45, 47.
Oto Švajcer (2002)
