HEITZMANN, Carl, liječnik i ilustrator (Vinkovci, 2. X. 1836 — Rim, 6. XII. 1896). Gimnaziju završio 1854. u Pešti, gdje započinje studij medicine. Dobivši stipendiju Marije Terezije, prelazi na Medicinski fakultet u Beču, na kojem diplomira 1859, a 1861. postiže i naslov doktora kirurgije. Za poslijediplomskog studija asistent je na odjelima F. Hebre, S. Strickera i K. Rokitanskog, u kojega se, na temelju teorije o protoplazmi, habilitirao iz patološke anatomije. Potom dobiva mjesto prosektora u bečkoj bolnici Wiedener Krankenhaus. God. 1874. napušta Austriju, u New Yorku osniva patološki laboratorij i bavi se liječenjem kožnih bolesti. Posebice se zanimao za mikroskopiranje te je, istražujući građu crijevnih resica i funkciju protoplazme, postavio novu teoriju o protoplazmi (Sitzungsbericht der k.k. Akademie der Wissenschaften, Beč 1867, 1873), kojom je nastojao oboriti celularnu patologiju R. Virchowa. Osobito je vrijedan njegov rad o kostima i hrskavicama, u kojem prvi, prije francuskog liječnika G. Hayema kojemu se pripisuje prvenstvo, opisuje hematoblaste (Medizinisches Jahrbuch, Beč 1872). Bavio se i ilustriranjem medicinskih djela. Uz A. Elfingera i brata Juliusa ilustrirao je Hebrin dermatološki atlas, s Elfingerom Tuerckov laringološki i Heider-Wedlov odontološki atlas. Braća su ilustrirala 1. i 2. sv. svojega kirurškoga kompendija te Beckerov oftalmološki atlas (1874–1878). God 1861. tiskan je Wedlov atlas patološke histologije oka s Heitzmannovim ilustracijama, a 1865. A. Politzer izdaje otoskopski atlas s 24 Heitzmannove kromolitografirane slike bubnjića. Za Kaposijevo djelo o sifilisu kože i sluznica H. je izradio 76 kromolitografiranih tabli. Glavna su mu djela mikroskopska morfologija životinjskog tijela s 380 slika i anatomski atlas s više od 600 slika, a priređen je i na engleskom i talijanskom jeziku. Bio je članom nekoliko njemačkih i američkih medicinskih društava i član utemeljitelj American Dermatological Association 1876.
DJELA: Compendium der Chirurgie, 1–2 (suautor J. Heitzmann). Wien 1864–1868 (5 izd. do 1881). — Die descriptive und topographische Anatomie des Menschen in 600 Abbildungen, 1–2. Wien 1870–1875 (9 izd. do 1905). — Untersuchungen über das Protoplasma, 1–5. Wien 1873. — Microscopical Morphology of the Animal Body in Health and Disease. New York 1883.
LIT.: Obituary. Dental Cosmos (Philadelphia), 39(1897) str. 164–165. — Biographisches Lexikon der herrvorragenden Ärzte aller Zeiten und Völker. Berlin—Wien 1931, 141–142. — E. Lesky: Die Wiener medizinische Schule im 19. Jahrhundert. Graz—Köln 1965. — L. Glesinger: Vinkovčanin Karlo Heitzmann – zaboravljeni liječnik i umjetnik. Saopćenja »Pliva«, 17(1974) 3, str. 193–197. — M. Rašić i Ž. Babić: Prilog osvjetljavanju znanstvenog rada Vinkovčana Karla Heitzmanna. Zbornik iz istorije i zdravstvene kulture vojvođansko-slavonskog Podunavlja. Bačka Palanka—Bač—Ilok 1977, 275–287. — K. Holubar i K. Wolff: The Genesis of American Investigative Dermatology from Its Roots in Europe. Journal of Investigative Dermatology (Baltimore), 92(1989) str. 14–21. — K. Holubar, C. Schmidt i K. Wolff: Challenge Dermatology. Vienna 1993. — K. Holubar i C. Schmidt: Art in Dermatology versus Dermatology in Art. Anton Elfinger (1821–1864) and Carl Heitzmann (1836–1896) Hebra’s Forgotten Painter-Physicians. International Journal of Dermatology (Philadelphia), 33(1994) str. 385–387. — I. Hackstock: Carl Heitzmann (1836–1896), Physician and Illustrator. Ibid., 37(1998) str. 235–240. — K. Holubar: Carl Heitzmann (1836–1896) and the American Dermatological Association (ADA). Journal of Investigative Dermatology, 113(1999) str. 861. — S. Fatović-Ferenčić: The Description of the Hematoblast by the Dermatopathologist Carl Heitzmann in 1872. Ibid., str. 861–862. — Ista: The Discovery of the Hematoblast by Carl Heitzmann in 1872. International Journal of Dermatology, 39(2000) str. 632–635.— I. Hackstock: The Heitzmann Family – Pioneers in the Medical Community. Acta dermatovenerologica Alpina, Pannonica et Adriatica, 9(2000) str. 35–39.
Stella Fatović-Ferenčić (2002)
