HENČ, Slavko, pisac i industrijalac (Sopje kraj Slatine, 7. XII. 1879 — Zagreb, 21. IV. 1955). Školovao se u Ivankovu, potom izučio stolarski obrt, usavršivši ga u Njemačkoj (1900) i Austriji. Stolarski pomoćnik u Zagrebu 1905, ali je, kao član Socijalističke stranke zbog sudjelovanja u štrajku u zagrebačkoj tvornici papira, prognan. Nakon kraćeg zadržavanja u Dalmaciji, gdje je organizirao socijaldemokratski pokret i u njegovu glasilu Slobodnoj rieči uređivao rubriku Dalmatinski vjesnik (1905–06), 1906. dolazi u Osijek na IV. kongres Socijaldemokratske stranke, zauzimajući se za bolje organiziranje poljodjelskog radništva. Tu radi kao stolar, potom je predsjednik Socijalističke stranke i ravnatelj Okružnog ureda za osiguranje radnika u Osijeku (do 1918). Borio se za opće pravo glasa radništva, zaslužan je da su osječki stolari izborili 9-satno radno vrijeme, a 1907. bio je jedan od pokretača i suurednika glasila Socijalističke stranke, tjednika Volksrecht. God. 1907. i 1919. gradski je vijećnik u Osijeku, a 1919. kao desni socijalist imenovani član Privremenog narodnog predstavništva u Beogradu. God. 1920. osnovao je u Zagrebu stolarsku radionicu, a potom u Osijeku tvornicu drvene obuće. U Brodu na Savi potaknuo je 1924. osnivanje Prve jugoslavenske tvornice drvene i gvozdene opreme, poznatije kao Hoentsch d. d., koja je izrađivala uredsko pokućstvo i imala trgovinu u Nadbiskupskoj palači u Zagrebu. Tekstove o radničkom pokretu, socijalnoj politici, nezaposlenosti, radničkim prilikama i osiguranju, materijalnom i kulturnom podizanju sela, agrarnoj reformi, porezima, a i autobiografske crtice i socijalne novele objavljivao je u novinama, časopisima i almanasima Razredna borba (1905–06), Die Drau (1907, 1924), Volksrecht (1908), Prvomajski spis (1909–10), Radnička borba (1909–10), Svibanj, almanah (1910), Hrvatska njiva (1917), Socijalistička smotra (1918), Jugoslavenska njiva (1919–20), Jutarnji list (1920), Novo doba (1920), Socijalna misao (1920, 1929–32), Slobodna tribuna (1923–26), Der Morgen (1924), Radnička zaštita (1925–26), Jugoslovenski Lloyd (1932, 1934), Privredni pregled (1932), Socijalna misao (1932), Trgovački glasnik (1936), Solidarnost (1937), Obrtnički vjesnik (1946–51), Obrtnički kalendar (1951–52) i Stolar (1952–55), kojemu je bio stručni urednik (1952–54). Autorom je i stručnih knjiga o stolarstvu. Objavljivao je pod pseudonimima i šiframa: S. H., H., i S. H-č.
DJELA: Đakovačkoj kaptolskoj gospodi. Osijek 1907. — Poslije rada. Osijek 1907. — Što je to sveopće, jednako, izravno, tajno i proporcionalno izborno pravo glasa? Osijek 1907. — Zanati i zanatlije. Zagreb (1933). — Izrada modernog pokućstva. Zagreb 1935. — Građevna stolarija. Zagreb 1937. — Politure i politiranje. Zagreb 1938. — Strojevi u stolarstvu (suautori D. Henč i M. Henč). Zagreb 1951. — Čaganjski pčelari. Zagreb 1954.
LIT.: Drug Henč u Osijeku. Nova sloboda, 1(1902) 11, str. 3–4. — Demonstrationen Streikender. Agramer Tagblatt, 20(1905) 124, str. 6. — Radnički štrajk u tvornici papira u Zagrebu. Obzor, 46(1905) br. 125–126, 128–129. — Dr. Smodlaka i Henč ispred težaka. Naše jedinstvo, 12(1905) br. 76/77. — Novi ratni moral. Jug, 2(1919) 9, str. 1. — Jahrbuch für Jahre 1926. Wien 1926, 375. — V. Korać: Povjest radničkog pokreta u Hrvatskoj i Slavoniji, 1. Zagreb 1929, str. 123, 183–184; 2. 1930, str. 229, 232, 234–238, 436–439. — Istorijski arhiv Komunističke partije Jugoslavije, 4. Beograd 1950, 84. — Građa za povijest sindikalnog pokreta u Hrvatskoj, 1. Zagreb 1955, 9. — V. Bogdanov: Historija političkih stranaka u Hrvatskoj. Zagreb 1958, 773. — A. Lj. Lisac: Razvoj industrije papira u Zagrebu. Zagreb 1961, 365–370. — D. Foretić: Pregled socijalističke štampe u Dalmaciji, Istri i Rijeci do 1919. Radovi. Filozofski fakultet u Zadru, 10(1971–72) 10, str. 179.
Mira Kolar-Dimitrijević (2002)
