HENNEBERG, Josip (Pepe), slikar (Gospić, 25. IV. 1873 — Zagreb, 10. VII. 1934). Po završetku gimnazije u Zagrebu 1892. dobiva stipendiju za studij slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču, ali ga je I. Kršnjavi vratio u Zagreb da se školuje za učitelja risanja na novootvorenom tečaju Obrtne škole. Doskora napušta školu i upisuje povijest i zemljopis na Filozofskom fakultetu. God. 1895, zbog sudjelovanja u paljenju mađarske zastave, isključen je sa Sveučilišta i osuđen na tri mjeseca zatvora u Bjelovaru. Iduće se godine upisao na Akademiju likovnih umjetnosti u Münchenu, ubrzo napustio studij te bio gostioničar u Otočcu, prerisač natpisa i ukrasa sa starih spomenika u Arheološkom muzeju u Zagrebu, namještenik iseljeničke agencije Missler u Bremenu i društva HAPAG u Trstu, pa ratni slikar (Autoportret, 1915, karikatura), a od svršetka rata do smrti zastupnik parobrodskih društava Red Star Line i Cosulich Line. — Prve crteže objelodanio kao gimnazijalac u Vijencu. Slikao portrete, krajolike, vedute i figuralne kompozicije u ulju (Djevojčica za doručkom, o. 1896; Prijatelj Vasiljev; Velebitski kozar; Na savskoj obali; Iz luke u Odesi; Slap Gacke; Mali čobani) i akvarelu (Vrbnik; Dolina Gacke), a najpoznatija njegova slika, Portret Eugena Kumičića, reproducirana je oleografski u više tisuća primjeraka. Radio je precizne crteže perom (Gorski kraj), portretne i putopisne skice olovkom i ugljenom (Dr Ante Starčević; portreti seljaka; motivi s putovanja Hrvatskom, BiH, Rusijom). Mnoge nacrte prodao je za razglednice (Amor u kvaru; Pred kavanom). Pripisuje mu se satirična proza i poezija objavljena pod pseudonimom Joja Jatagan u listovima Trn (1895) i Stršen (1899). — Njegov brat Stanko (1871–1913) objavio je pjesme ljubavnog sadržaja u časopisu Hrvatsko pravo (1897–98).
LIT.: A. Terezin: Hennebergova večer u Trstu. Naša sloga, 36(1893) 7. IX, str. 1–2. — Pepe Henneberg. Hrvatska smotra, 2(1907) str. 267. — Stanko Henneberg. Hrvat, 1(1913) 1. X, str. 3; 3. X, str. 2. — (Nekrolozi): R. Crnić (Kap. R. C-ć.), Jugoslavenski pomorac, 14(1934) 16/17, str. 2. — D. Horvat (I. H.), Obitelj, 6(1934) 45, str. 857–863. — J. Horvat: Politička povijest Hrvatske, 1. Zagreb 1990, 222.
Višnja Flego (2002)
