HENSLER, Franjo

traži dalje ...

HENSLER, Franjo, liječnik (Zagreb, 21. IX. 1838 — Innsbruck, 29. XII. 1885). Gimnaziju je završio 1858. u Zagrebu, a studij medicine 1864. na Vojno-medicinskoj akademiji »Josephinum« u Beču. Bio je nadliječnik II. banske graničarske pukovnije, potom pukovnijski liječnik i upravitelj kontumaca u Kostajnici, gdje je bio i gradski fizik, pa se za austro-ugarske okupacije BiH zauzimao za otvaranje bolnice u tom važnom pograničnom mjestu. Potkraj 1877. postao je u Zagrebu zdravstveni izvjestitelj (tj. vrhovni liječnik) Hrvatsko-slavonske vojne krajine sve do njezina ukinuća 1881. te upravitelj Posadne (tj. vojne) bolnice do poč. 1882, kad je premješten u Innsbruck. U listopadu 1879. habilitirao se za privatnog docenta higijene za slušače prirodoslovlja i farmacije na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu tezom O važnosti zdravstva (hygiene) u današnje vrieme, predavajući redovito odabrana poglavlja iz higijene i epidemiologije do 1882, a potom do kraja života samo prigodice. Radio na suzbijanju epidemija u Banskom Posavlju, izradio je službeni elaborat o značenju i organizaciji sanitarnoga kordona u Vojnoj krajini, napisao je niz članaka higijenskog sadržaja u Vijencu (1875, 1878–79), Liječničkom vjesniku (1877–79), Danici (1878–80, 1882) i časopisu Organ der militär-wissenschaftlichen Vereine (Beč 1879). Izradio je vlastitu modifikaciju nosila za ranjenike u brdskim predjelima. Uoči otvaranja zagrebačkoga Primaljskog učilišta 1877. ponudio je Zemaljskoj vladi rukopis udžbenika Porodoslovlje za primalje, priređen prema njemačkom izvorniku Josepha Spätha, ali je vlada prihvatila udžbenik A. Lobmayera. Sastavio je skripta Kemička iztraživanja u hygienske svrhe po predavanjih Dr. Kratschmera, koja su kao rukopis tiskana u Zagrebu 1877. Bio je tajnik 1877–79. i potpredsjednik 1879–82. Zbora liječnika Hrvatske.

DJELA: Das Quarantainewesen mit besonderer Berücksichtigung der Quarantainen in der kroatisch-slavon. Militärgrenze an der österreichisch-ungarischen Reichsgrenze gegen Bosnien und Serbien. Agram 1874.
 
LIT.: Dr. Franjo Hensler. Liečnički viestnik, 8(1886) 1, str. 22. — L. Thaller: Pukovnijski liječnik dr Franjo Hensler. Ibid., 61(1939) 11, str. 627. — (V. Bazala): Galerija zaboravljenih. Pukovnijski liječnik Franjo Hensler dobiva g. 1879. veniam legendi za higijenu. Alma mater Croatica, 3(1939) 1/2, str. 55. — Isti: Da li je Lobmayerovo »Primaljstvo« originalno djelo? Ibid., 3, str. 76–80. — Isti: Usporedba Lobmayerove »Učevne knjige za učenice primaljstva« i Späthovog djela »Lehrbuch der Geburtshilfe für Hebammen«. Liječnički vjesnik, 62(1940) 3, str. 172–174. — Isti: Početci i razvoj vojnoga i ratnoga zdravstva. Zdravstveni vjestnik oružanih snaga, 2(1943) 9, str. 65–71. — Isti: Poviestni razvoj medicine u hrvatskim zemljama. Zagreb 1943, 246–247. — L. Thaller: Zdravstvo Hrvatsko-slavonske vojne krajine. Liječnički vjesnik, 66(1944) 1, str. 24. — V. Stanojević: Franjo Hensler, Hrvat, vojni lekar i popularizator higijene. Vojnosanitetski pregled, 14(1957) 10, str. 655. — Spomenica Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 75 godina farmaceutske nastave na Sveučilištu u Zagrebu 1882–1957. Zagreb 1958, 42. — V. Dugački: Brdska nosila dr. Franje Henslera. Liječničke novine, 21(1992) 111/114, str. 40. — Isti: Uz 100. obljetnicu Higijenskog zavoda Sveučilišta u Zagrebu. Ibid., 27(1999) 148, str. 32–33.
 
Vladimir Dugački (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

HENSLER, Franjo. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 4.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/hensler-franjo>.