HERCIGONJA, Rudolf, političar (Zagreb, 10. II. 1896 — SSSR?, nakon 23. VIII. 1937). U Zagrebu 1912. završio nižu klasičnu gimnaziju te započeo trgovačku akademiju. God. 1913. izgnan je iz Zagreba u Tuhelj zbog sudjelovanja u đačkim demonstracijama protiv Cuvajeva komesarijata. S J. Schäfferom je 20. V. 1914. pokušao izvesti atentat na bana I. Skerlecza u Zagrebu, ali je tom prigodom uhićen te osuđen na višegodišnji zatvor. Nakon amnestije Narodnog vijeća iz Lepoglave je pušten u studenom 1918. te odlazi na liječenje u sanatorij Brestovac kraj Zagreba, gdje se po oporavku zapošljava kao službenik. Napisao je knjigu uzničkih uspomena, Lepoglavski vampir, u kojoj je napao upravitelja zatvora J. Šabana (predgovor su također potpisali L. Jukić, S. Dojčić, A. Cesarec, Đ. Cvijić i K. Horvatin), a političkim prilozima i polemikama surađivao 1919. i 1920. u Istini, Novoj istini, Malim novinama, Crvenoj zastavi, Almanahu socijalističke omladine, Napreju (Ljubljana) i Glasu naroda (Ljubljana). God. 1919–20. sudjeluje u utemeljenju i radu SRPJ(k), a također je utemeljitelj SKOJ-a i član njegova vodstva. Nakon proglašenja Obznane 1920. i zabrane legalnog djelovanja KPJ, utemeljuje u Zagrebu Izvršni komitet terorističke organizacije Crvena pravda, koji su uz njega činili R. Čolaković i J. Mišić. Među njihovim pristašama je i A. Alijagić. Nakon što je Alijagić 1921. izvršio atentat na ministra unutrašnjih poslova Kraljevine SHS M. Draškovića, H. bježi u Austriju te se skriva u Hartbergu. God. 1923. odlazi u SSSR i radi u Međunarodnoj organizaciji za pomoć revolucionarima u sklopu Kominterne, 1926–27. djeluje u Meksiku, u Moskvi od 1929. predaje zemljopis na Univerzitetu nacionalnih manjina Zapada, od početka 1930-ih do 1935. pomoćnik je V. Ćopića, predstavnika KPJ pri Izvršnom komitetu Komunističke internacionale, a sudjeluje i u najužem vodstvu KPJ u Moskvi, uz M. Gorkića i J. Broza. God. 1937. uhićen je i pogubljen; posmrtno je rehabilitiran 1963. odlukom Vojnoga kolegija Vrhovnog suda SSSR. U posjedu Z. Kulundžića nalazio se rukopis memoarskih Zapisa Rudolfa Hercigonje.
DJELA: Lepoglavski vampir. Zagreb 1919.
LIT.: »Lepoglavski vampir«. Narodno djelo, 1(1919/20) 8, str. 1–2. — M. M. D.: Lepoglavski Vampiri. Tribuna, 2(1920) 41, str. 2. — Hercigonja i Demokratija. Zvanična ispravka. Tribuna (Beograd), 12(1921) 269, str. 2–3. — (Afera Hercigonja–Pribićević): Obzor, 63(1922) 39, str. 5; 40, str. 5; 49, str. 3 (Protićev komentar Hercigonjina pisma); 50, str. 3 (intervju A. Pavelića); 52, str. 5 (izjava A. Cesarca); 62, str. 1 (izjava F. Potočnjaka); 75, str. 5 (izjava O. Price i članak Potočnjaka). — Radikal (Beograd), 2(1922) 96, str. 1; 98, str. 1; 101, str. 2; 103, str. 1; 106, str. 3; 107, str. 1; 115, str. 2; 116, str. 3; 122, str. 3; 124, str, 1; 126, str. 1; 127, str. 1; 128, str. 1–2; 131, str. 3; 132, str. 2–3; 135, str. 3; 137, str. 1–2. — Slobodna reč (Beograd), 3(1922) 15, str. 22 (izjava M. Pijade). — Slobodni dom, 16(1922) 7, str. 1–2 (članak S. Radića). — Zastava (Novi Sad), 53(1922) 32, str. 1–2; 33, str. 2; 35, str. 1. — J. Broz Tito: Sabrana djela, 6. Beograd 1979, 327–328. — I. Očak: Građa za biografiju Rudolfa Hercigonje. Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 1986, 19, str. 179–225.
Mladen Švab (2002)
