HERKOV, Zlatko

HERKOV, Zlatko, financijski stručnjak, pravni i gospodarski povjesničar, metrolog i leksikograf (Zagreb, 16. VIII. 1904 — Zagreb, 21. IV. 1994). U Zagrebu završio gimnaziju 1922, diplomirao 1927. te doktorirao 1928. na Pravnom fakultetu. Od 1925. zaposlen je u Financijskom ravnateljstvu u Zagrebu da bi 1934. s položaja šefa porezne uprave za grad Zagreb prešao kao financijalni savjetnik u Gradsko poglavarstvo u Zagrebu (GPZ). U njemu je također radio u financijskoj struci, najposlije kao pročelnik financijskog odsjeka. God. 1945. ostaje na čelu istog ureda Gradskoga NO Zagreb, 1946. prelazi u Ministarstvo financija NRH odakle 1947. odlazi u mirovinu. Uza svoj redoviti posao u GPZ 1935. izabran je za honorarnog nastavnika na Visokoj ekonomsko-komercijalnoj školi u Zagrebu za predmet nauka o financijama, financijska politika i ekonomska politika (novčano-kreditna), koji predaje do proljeća 1941. God. 1937. habilitirao se za privatnog docenta na Pravnom fakultetu u Zagrebu pri katedri financijalne znanosti i financijalno zakonoslovlje. Uoči rata je na toj katedri izabran za izvanrednog profesora, ali zbog ratnih okolnosti 1941. nikada nije nastupio na to mjesto. God. 1948–58. vanjski je znanstveni suradnik Arhiva grada Zagreba. God. 1955. reaktivira se i dolazi na čelo financijsko-privrednog odjela poduzeća »Viadukt«, 1957. postaje voditelj Instituta za likovne umjetnosti JAZU, 1961. viši je znanstveni suradnik Historijskog instituta JAZU (HIJAZU) i 1965. kao znanstveni savjetnik njegov direktor. Na tom položaju 1976. ponovno je umirovljen. Na poslijediplomskom studiju pomoćnih povijesnih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zadru predaje metrologiju 1972–82. — U periodu 1931–50. H. je uglavnom zaokupljen teoretskim proučavanjem, objelodanjivanjem zbirka zakona i propisa s praktičnim uputama i teoretskim razradama. God. 1931. pokreće sa S. Vrtarom i V. Kružićem Financijski arhiv, 1933. ga preuzima kao vlasnik, izdavač i urednik te ga vodi do dvobroja 3–4, 1941. i u njemu objavljuje svoje radove. Javljao se također u drugim časopisima i listovima. Napose se bavio općinskim financijama, a sintezno mu je povijesno djelo Iz povijesti javnih financija, financijskog prava i razvitka financijske znanosti Hrvatske (1985). God. 1938. postao je član Međunarodnoga instituta za javne financije u Parizu. Baveći se javnim financijama uočio je prazninu u poznavanju hrvatskih starih mjera. Brojne rasprave o povijesnoj metrologiji zaokružio je u predsintezu 1973. djelom Naše stare mjere i utezi. God. 1971. na njegovu pobudu održano je u Zagrebu međunarodno savjetovanje o proučavanju starih mjera. Za zasluge temeljenja povijesne metrologije u Hrvatskoj i njezino istraživačko produbljivanje u srednjoj Europi od 1973. bio je član i glavni tajnik Međunarodnoga komiteta za povijesnu metrologiju te od 1975. doživotni počasni predsjednik. Šireći svoje znanstveno istraživanje, objelodanio je zagrebački, riječki i šibenski statut, istraživao povijest gradova, npr. Zagreba, Varaždina, Karlovca, Rijeke (suautor u: Povijest Rijeke, Rijeka 1988), Kraljevice, Senja, Karlobaga, te povijest hrvatskog sabora. Kao vrstan znalac srednjovjekovnog i novovjekovnog latiniteta sam je u dvije omašne knjige objelodanio Građu za financijsko-pravni rječnik feudalne epohe Hrvatske (1956). Kada je nekoliko godina kasnije započet rad na Rječniku srednjovjekovnog latiniteta, H. postaje jedan od stupova redakcije uz M. Kostrenčića i V. Gortana, glavni organizator i obrađivač niza riječi te urednik Saopćenja Centralne redakcije. Kao svojevrsnu pripremu za te rječnike uredio je Jugoslaviae scriptores latini recentioris aetatis, 1–2. Zagreb 1968–71. Pri izradbi Rječnika novovjekovnog latiniteta u Saopćenjima objelodanjuje niz do tada gotovo nepoznatih vrela koja su time ušla u korpus izvora hrvatske povijesti novog vijeka. Surađivao je u Hrvatskoj enciklopediji te poslije u Enciklopediji Jugoslavije LZ. Bio je član suradnik JAZU od 1975. i njezin dopisni član od 1983 (uredio je dva sveska Starina, 1980, 58 i 1984, 59), počasni član Hrvatskoga numizmatičkog društva te član od 1940. i suobnovitelj 1990. Družbe »Braća hrvatskoga zmaja«. U Herkovljevoj rukopisnoj ostavštini sačuvano je djelo priređeno za tisak Šest stoljeća uprave slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, zatim niz predradnji za Mjere Hrvatsko-slavonske Vojne krajine te više priprava za Povijest gradova sjeverne Hrvatske (Slavonije). Ostavština se čuva u obitelji.