HIRTZ, Miroslav

HIRTZ, Miroslav (Hirc), zoolog, pjesnik i putopisac (Bakar, 27. VI. 1878 — Zagreb, 13. XI. 1944). Sin prirodoslovca Dragutina Hirca. Nakon završene učiteljske škole u Zagrebu nije se posvetio učiteljskom zvanju, nego naknadno položio gimnazijsku maturu te apsolvirao na Mudroslovnom fakultetu i 1907. doktorirao tezom Horologički i gonimatički odnosi vrste Accipiter nisus (L.). Nakon studija najprije je asistent, a 1908–13. kustos u Hrvatskom narodnom zoološkom muzeju u Zagrebu gdje je uredio zbirku ptica s više od 5000 primjeraka, preuredio zbirke riba, vodozemaca i gmazova te sastavio nekoliko kataloga kralježnjaka. God. 1913–18. nastavnik je entomologije na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Umirovljen je 1919, ali nastavlja s istraživanjima faune Velebita, Velike Kapele i Hrvatskog primorja 1922–30. Potom boravi u Beogradu gdje se bavi obradbom terminološke građe, ornitologijom i lovnom zoologijom. God. 1942–44. ponovno je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu predavač šumarske entomologije i predstojnik Zavoda za entomologiju. Skupio je i obradio bogatu građu za narodnu nomenklaturu, terminologiju i frazeologiju kralježnjaka koju je izdala JAZU u tri knjige (treću, tiskanu 1956. uredio je N. Fink). Napisao je velik broj znanstvenih i stručnih radova, popularnih članaka, putopisa, novela i feljtona u listovima, časopisima i zbornicima Lovačko-ribarski vjesnik (1900–02, 1909, 1921, 1923–25, 1944), Narodne novine (1902–03, 1906–09, 1911, 1932), Nastavni vjesnik (1906–07), Glasnik Hrvatskoga naravoslovnoga (prirodoslovnoga) društva (1907, 1913–15, 1922, 1924–25, 1929–38), Smotra dalmatinska (1909), Ornithologisches Jahrbuch (Hallein 1912, 1914), Jutarnji list (1921–27), Hrvatski planinar (1923–28), Priroda (1923, 1925–30, 1933–41, 1943), Ribarski vjesnik (1926), Ljetopis JAZU (1927, 1939, 1941), Obzor (1931), Poljoprivredni glasnik (1933), Danica (1934), Lički zbornik (1936–38, 1941), Liječnički vjesnik (1937), Zaštita prirode (1938), Gospodarstvo (1943–44). Objavio je i zbirku lirskih pjesama te knjigu novela o životinjama. U razdoblju 1926–41. bio je glavni urednik časopisa Priroda i 1940–41. predsjednik Hrvatskoga prirodoslovnog društva. Bavio se i planinarstvom, a posebno je dobro poznavao Gorski kotar i Velebit te je u knjizi J. Poljaka Planinarski vodič po Velebitu (Zagreb 1929) opisao faunu toga područja. U podnožju Velebita, u Jablancu, sagradio je ljetnikovac, danas planinarski dom koji nosi njegovo ime.