HOHLOV, Nikolaj Ivanovič (Nikolai, Nikolao), pjesnik, prevoditelj i dramatičar (Moskva, 31. I. 1891 — Moskva, 26. II. 1953). Po zanimanju ekonomist. God. 1918. napustio Moskvu i nastanio se u Ukrajini, gdje ga mobiliziraju bjelogardisti. Nakon bijega dolazi u Zagreb 1920, u kojem živi do 1928, kratko boraveći u Poljskoj 1923. Nakon povratka u SSSR, radio u struci te bio angažiran u moskovskom esperantskom društvu. Za II. svjetskog rata živi u Taškentu i organizira industrijska poduzeća. Zbog bolesti se 1944. vratio u Moskvu. — U Zagrebu je 1924. objavio ležerni realistički vodvilj u jednome činu pod naslovom La morto de la delegito de U. E. A. (Smrt delegata Međunarodnog saveza esperantista), inauguriravši dramsko esperantsko stvaralaštvo u nas. Komad je bio izveden u Zagrebu (5. I. 1924) i na svjetskome esperantskome kongresu u Beču. Njegova se lirska osobnost očitovala u izvornome esperantskome pjesništvu, koje je objavljivao u književnim esperantskim časopisima (Literatura Mondo, Budimpešta). U pjesničkoj zbirci La tajdo (Plima i oseka, 1928), napisanoj dijelom i u Zagrebu, uspjelo se koristi strukturnom i onomatopejskom glazbenošću esperantskoga blagoglasja, stihovi su mu lirski i estetski čisti i elegantni, tematski najčešće prožeti životnim nemirima i tjeskobama. U njoj je i jedna od njegovih najpoznatijih pjesama Vintra fabelo (Zimska priča), nadahnuta posjetom Samoboru. Pjesmama je zastupljen u antologiji Kroatia esperanta poemaro (Zagreb 1991) te Esperanta antologio (Rotterdam 1984). Prevodio je s ruskoga (V. M. Drozdov, V. M. Doroševič, L. N. Tolstoj), engleskoga i hrvatskoga (D. Domjanić) jezika na esperanto. Služio se pseudonimom Skito.
DJELA: La morto de la delegito de U. E. A. Zagreb 1924. — La tajdo. Zagreb 1928, Đurđevac 1991².
LIT.: D. Kralj: Kvar prelegoj pri Esperanta literaturo. Ljubljana 1960, 70–75. — Gvidlibro por supera ekzameno. Budapest 1964, 194–195. — B. Tornado: Poeto de sento profunda. Nicolao Hohlov mortis antau 25 jaroj. La Hungara vivo (Budapesto), 1978, str. 12. — M. Gjivoje: Panorama rigardo super la Esperanta literaturo. Zagreb 1979, 62–65.
Redakcija (2002)
