HOHNJEC, Josip

HOHNJEC, Josip, slikar i likovni pedagog (Plavić kraj Klanjca, 1. XI. 1857 — Bjelovar, 9. II. 1939). U Zagrebu završio gimnaziju 1876. Studirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču te 1880, nakon položenog ispita za profesora crtanja, postao profesor u realnoj gimnaziji u Bjelovaru. Ondje predaje crtanje do 1925. i nakon umirovljenja 1910. Slikao portrete, vedute, povijesne prizore, mrtve prirode i kompozicije crkvene namjene. Od 1890. do 1915. naslikao je po narudžbi portrete u ulju sedam župana Bjelovarske i Bjelovarsko-križevačke županije (Ivan Vitez Trnski, o. 1890; Đuro Dedović, o. 1912, svi u fundusu Galerije Gradskog muzeja Bjelovar), župana Varaždinske županije (Radoslav Rubido, o. 1893, Hrvatski povijesni muzej u Zagrebu), za V. Homotarića napravio slike u ulju Ličanin i Strijelac i dr. God. 1891. naslikao je novi ikonostas i nekoliko slika za pravoslavnu crkvu u Narti. Izradio je slike za crkve u Cigleni, Markovcu, Hercegovcu i Kalniku te freskama oslikao dio unutrašnjosti pravoslavne crkve Sv. Duha u Bjelovaru. God. 1905. kompozicijom Četiri godišnja doba ukrasio je strop prednje dvorane kuće odvjetnika Ružića (poslije Werkleinova ljekarna »K anđelu«; slike su 1972. prilikom preuređenja pohranjene u Gradskom muzeju Bjelovar). Za cara Franju Josipa I. izradio je 1888. mapu akvarela s vedutama Bjelovara. Objavljivao je crteže u Hrvatskoj vili i Viencu (1880, 1, Juriš na Susjedgrad – prema prizoru iz Šenoina romana Seljačka buna). Radio je u duhu akademskog realizma, a njegovi pejzaži i sakralne kompozicije nose obilježja romantizma. Djela su mu bila izložena u Zagrebu 1891. na izložbi Društva umjetnosti te posmrtno 1981. na izložbi Sto godina slikarstva u Hrvatskoj (1820–1920). Bavio se i restauriranjem slika. Aktivan u bjelovarskim prosvjetnim i kulturnim društvima, izradio je 1883. nacrt za zastavu PD »Golub«, nacrt za odoru barjaktara PD »Dvojnice« po kojem su izrađene i odore za ostale članove te napisao tekst za himnu »Dvojnica«. God. 1890. skupio je vrijednu etnografsku zbirku za Obrtni muzej u Zagrebu. Napisao je stručni tekst Ob ornamentici (Hrvatska vila, 1882, 7). God. 1906. surađivao je s odborom za prosvjetu u Zagrebu na izradbi terminologije za nastavu crtanja i lijepog pisanja u srednjim školama. Bio je vrstan pedagog, a među ostalima učenica mu je bila Nasta Rojc.