HORRMANN, Maksimilijan (Horman, Hörmann; Makso, Max), publicist (München, 17. XI. 1860 — Travnik, 1. XII. 1943). U St. Andreji u Koruškoj stupa 1883. u Družbu Isusovu, u Požunu studira filozofiju, a u Innsbrucku teologiju. U Travnik je premješten 1893. na mjesto prefekta i profesora njemačkog jezika, a 1909–12. ravnatelj je sjemeništa i gimnazije. Na Vrhbosanskoj bogosloviji u Sarajevu djeluje kao profesor 1900–02, 1905–09. i 1912–20 (rektor 1912–18), gdje najduže predaje crkvenu povijest, zatim filozofiju, liturgijsko pjevanje, pedagogiku, katehetiku i liturgiku. Potom je obavljao duhovničke i profesorske dužnosti u Zagrebu 1921, Travniku 1922–31, Splitu 1932–35, Osijeku 1936–37. i ponovno u Zagrebu 1938. Istaknuo se kao katolički apologet suprotstavljajući se spiritizmu i liberalizmu te kao istraživač socijalnih ideja i problema o čemu je znanstveno-publicistički i polemički napisao više članaka u Školskom vjesniku (1897), Balkanu (1902), Katoličkom listu (1902), Kršćanskoj školi (1904) i Vrhbosni (1904, 1909). Pisao također za Nachrichten (1908). Po nagovoru biskupa A. Mahnića i svojih redovničkih poglavara objavio je u toku dvije godine oko 120 nepotpisanih rasprava i članaka u časopisu Hrvatska straža (1903–04, 1908). Često se potpisivao kao prof. Ormanović.
DJELA: Socijalno pitanje. Zagreb 1901, 1926². — Spiritizam. Zagreb 1901, 1902². — Evolucionizam. Krk 1904. — Tajne spiritizma. Zagreb 1904. — Crkva – majka evropske kulture i svih umjetnosti. Krk 1908.
LIT.: J. Golik: Odgovor g. M. Hormanu. Kršćanska škola, 8(1904) 14, 213–214. — Travnička spomenica prigodom pedesetgodišnjice Nadbiskupskog sjemeništa i Nadbiskupske velike gimnazije u Travniku 1882–1932. Sarajevo 1932, 16, str. 134, 140, 177, 179. — J. Predragović: Naša dvadesetpetogodišnjica. Mali vjesnik, 14(1934–35) 1/6, str. 13–14. — (Nekrolozi): J. Badalić, Vrhbosna, 57(1943) 11/12, str. 373–375. — N. Maslać, Mali vjestnik, 22(1943–44) 7/8, str. 34–36. — S. Prgomet (Prgomet), Vrhbosna, 58(1994) 1, str. 21–22. — Vrhbosanska katolička bogoslovija 1890–1990. Sarajevo—Bol 1993, 94, 109, 202, 241, 401–402.
Pejo Ćošković (2002)