HORVAT, Anka
traži dalje ...HORVAT, Anka, rođena Pisačić pl. Hižanovečka, preudana Gottlieb, pjevačica, mezzosopran (Kaštel kraj Zlatara, 21. VI. 1884 — Zagreb, 10. VIII. 1948). Pjevanje je učila u Zagrebu u Leonije Brückl. Usavršavala se u Grazu i u P. Forstena u Beču. Karijeru započela koncertnim nastupima i odmah pobudila pažnju zagrebačke glazbene javnosti, pa je F. S. Vilhar za nju skladao Romancu na stihove A. Šenoe (Romanca. Spjevao August Šenoa. Za samospjev s pratnjom glasovira glasbotvorio i plemenitoj hrvatskoj rodoljubkinji i velecienjenoj gospodji Anki Horvatovoj supruzi zastupnika naroda posvetio, op. 253. Hrvatska smotra, 1907, 2, Pr.). U zagrebačkom kazalištu debitirala 1909. naslovnom ulogom Bizetove opere Carmen. Po povratku iz Austrije 1910. tumačila je ulogu Santuzze u Cavalleriji rusticani (P. Mascagni), a 1911–14. nastupala u HNK kao stalna gošća. U tom je razdoblju pjevala naslovnu ulogu Tosce (G. Puccini) na hrvatskoj praizvedbi, Rose u jednočinki Oče naš (I. Zajc), 1911. i Vješticu u Rusalki (A. Dvořák), 1912. također na praizvedbama, zatim Amneris u Aidi (G. Verdi), Mignon (A. Thomas), Charlotte u Wertheru (J. Massenet), Groficu u Pikovoj dami (P. I. Čajkovski). God. 1913. prigodom gostovanja E. d’Alberta u Zagrebu pjevala je njegove solo-popijevke. God. 1914–18. bila je članica Dvorske opere u Dresdenu, a povremeno je nastupala u Zagrebu. Gostovala je u Berlinu, Leipzigu, Münchenu, Pragu i Beču, gdje je koncertno interpretirala Pjesmu o zemlji G. Mahlera, a u Dvorskoj operi 1918. Amneris u Aidi i Azucenu u Trubaduru (Verdi). Nakon 1918. povukla se s pozornice i posvetila koncertiranju. Njezine su scenske i koncertne nastupe pratili hvalospjevi kritičara, koji su isticali zvukovnu ljepotu, snagu i neobičan opseg njezina mezzosoprana što je sezao do altovskih registara. Posjedovala je i uglađenu vokalnu tehniku, muzikalnost i kultiviranost, pa je likove kreirala pjevački i glumački proživljeno. Njezini koncerti na kojima je izvodila solo-popijevke F. Schuberta, R. Schumanna, J. Brahmsa, H. Wolfa, R. Straussa, Čajkovskog, B. Smetane, Dvořáka i hrvatskih skladatelja R. Matza, A. Dobronića, Dore Pejačević, B. Širole, najčešće u ciklusu HGZ Intimne muzičke večeri, ocijenjeni su vrhunskim umjetničkim doživljajima. Iz javnoga glazbenog života posve se povukla 1924, ali je kao savjetnica odgajala mlade nadarene pjevače (Marijana Radev).
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
HORVAT, Anka. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/horvat-anka>.