HORVAT, Vladimir

HORVAT, Vladimir, novinar, fotograf i planinar (Krašić, 22. VIII. 1891 — Zagreb, 26. IX. 1962). Brat Anđele Horvat, povjesničarke umjetnosti. Pohađao gimnaziju u Zagrebu i trgovački tečaj u Karlovcu. Za I. svjetskog rata vojni pisar na ratištima Galicije i Italije. Od 1919. zaposlen u zagrebačkim Novostima, najprije u administraciji (voditelj promidžbe, knjigovođa i zamjenik ravnatelja), a od 1929. u redakciji (novinar, fotoreporter i tajnik), 1941–45. tajnik redakcije Nove Hrvatske, potom do 1951. arhivar i dokumentarist u Novinsko-izdavačkom poduzeću »Narodna štampa« i Narodnom listu. U novinarstvu se javio kao pokretač različitih listova: prigodnoga pokladnog (Karlovački fašnički ričet, 1911), humorističnog (Pilule, 1921) stručnog (Uzorni vrtlar, 1923), enigmatskog (Zagonetke, 1929) i Planinarskog lista (1928). Objavljivao članke u periodicima, često opremljene vlastitim fotografijama i crtežima, poglavito o prirodi i planinarstvu (Hrvatski planinar, 1926, 1934–37; Novosti, 1928, 1931–40; Planinarski list, 1928; Priroda, 1935; Naše planine, 1950, 1954, 1958, 1960–61; Narodni list, 1953, 1956, 1959) te o službi fotoreportera i snimanju u planinama (Foto revija, 1935). Fotografijom se počeo baviti u drugoj pol. 1920-ih. Prve fotografije objavio je 1928. u reviji Svijet; od 1929. član je Fotografske sekcije HPD, a od 1932. Fotokluba Zagreb. Istaknuo se planinarskom i reportažnom fotografijom, snimajući motive Medvednice, Jahorine i Alpa, posebno zimski krajolik, špiljske objekte (već od 1929) te intenzivno zagrebačke događaje i ambijente (Dolac, 1926; Ilica, 1931; Čitateljica Novosti, 1936). God. 1929–35. osobitu pozornost posvetio dokumentiranju socijalne nepravde na zagrebačkim ulicama (ciklusi Djeca s periferije; Deložacije; Prosjaci) te je jedan od začetnika socijalnih tendencija u hrvatskoj fotografiji. Izlagao samostalno 1961. u Zagrebu, a skupno od 1932. na izložbama planinarske fotografije i na međunarodnim izložbama umjetničke fotografije. Fotografije mu se čuvaju u Muzeju grada Zagreba. Promicao je planinarstvo i speleologiju; član je HPD (od 1922) i Speleološkog društva Hrvatske, osnivač speleološkog odsjeka u HPD »Runolist«. Istraživao je špilje na Kleku, uredio Vrlovku kraj Kamanja i napisao vodič Spilja »Vrlovka« u Kamanju kraj Ozlja (Zagreb 1928). Najviše je posjećivao Medvednicu (1375 uspona); 1946–53. na njezinoj sjevernoj padini gradio kamene stube (Horvatovih 500 stuba). Crtao je ilustracije, reklame i zemljopisne karte za različite publikacije. Nakladnik je triju izdanja knjižice Liječenje biljem A. Langhoffera.