HORVAT, Vladimir, novinar, fotograf i planinar (Krašić, 22. VIII. 1891 — Zagreb, 26. IX. 1962). Brat Anđele Horvat, povjesničarke umjetnosti. Pohađao gimnaziju u Zagrebu i trgovački tečaj u Karlovcu. Za I. svjetskog rata vojni pisar na ratištima Galicije i Italije. Od 1919. zaposlen u zagrebačkim Novostima, najprije u administraciji (voditelj promidžbe, knjigovođa i zamjenik ravnatelja), a od 1929. u redakciji (novinar, fotoreporter i tajnik), 1941–45. tajnik redakcije Nove Hrvatske, potom do 1951. arhivar i dokumentarist u Novinsko-izdavačkom poduzeću »Narodna štampa« i Narodnom listu. U novinarstvu se javio kao pokretač različitih listova: prigodnoga pokladnog (Karlovački fašnički ričet, 1911), humorističnog (Pilule, 1921) stručnog (Uzorni vrtlar, 1923), enigmatskog (Zagonetke, 1929) i Planinarskog lista (1928). Objavljivao članke u periodicima, često opremljene vlastitim fotografijama i crtežima, poglavito o prirodi i planinarstvu (Hrvatski planinar, 1926, 1934–37; Novosti, 1928, 1931–40; Planinarski list, 1928; Priroda, 1935; Naše planine, 1950, 1954, 1958, 1960–61; Narodni list, 1953, 1956, 1959) te o službi fotoreportera i snimanju u planinama (Foto revija, 1935). Fotografijom se počeo baviti u drugoj pol. 1920-ih. Prve fotografije objavio je 1928. u reviji Svijet; od 1929. član je Fotografske sekcije HPD, a od 1932. Fotokluba Zagreb. Istaknuo se planinarskom i reportažnom fotografijom, snimajući motive Medvednice, Jahorine i Alpa, posebno zimski krajolik, špiljske objekte (već od 1929) te intenzivno zagrebačke događaje i ambijente (Dolac, 1926; Ilica, 1931; Čitateljica Novosti, 1936). God. 1929–35. osobitu pozornost posvetio dokumentiranju socijalne nepravde na zagrebačkim ulicama (ciklusi Djeca s periferije; Deložacije; Prosjaci) te je jedan od začetnika socijalnih tendencija u hrvatskoj fotografiji. Izlagao samostalno 1961. u Zagrebu, a skupno od 1932. na izložbama planinarske fotografije i na međunarodnim izložbama umjetničke fotografije. Fotografije mu se čuvaju u Muzeju grada Zagreba. Promicao je planinarstvo i speleologiju; član je HPD (od 1922) i Speleološkog društva Hrvatske, osnivač speleološkog odsjeka u HPD »Runolist«. Istraživao je špilje na Kleku, uredio Vrlovku kraj Kamanja i napisao vodič Spilja »Vrlovka« u Kamanju kraj Ozlja (Zagreb 1928). Najviše je posjećivao Medvednicu (1375 uspona); 1946–53. na njezinoj sjevernoj padini gradio kamene stube (Horvatovih 500 stuba). Crtao je ilustracije, reklame i zemljopisne karte za različite publikacije. Nakladnik je triju izdanja knjižice Liječenje biljem A. Langhoffera.
LIT.: S. Pirnat: Na završetku desetoga godišta. Uzorni vrtlar, 10(1932) 11/12, str. 141–145. — S. Božičević: Život posvećen planinama (s bibl. i lit.). Naše planine, 13(1961) 7/8, str. 158–165. — M. Marković: Osvrt na planinarske fotografije Vladimira Horvata. Ibid., str. 165–166. — Isti: Vladimir Horvat i njegovih 500 stuba na Medvednici. Zagreb 1969. — Z. Kuzmić: Grad u mračnoj kutiji. 15 dana, 18(1975) 7, str. 14–18. — T. Jutrović: Sjećanje na velikog planinara. Hrvatski planinar, 83(1991) 7/8, str. 149–151. — S. Božičević: Vladimir Horvat kao planinarski kroničar. Hrvatski planinar, 84(1992) 9/10, str. 227–229. — Vladimir Horvat – zagrebački kroničar vremena (katalog izložbe s tekstovima Z. Kuzmića, S. Božičevića, A Horvat i I. Mihovilovića). Zagreb 1992. — Ž. Koščević: Reporterska fotografija u Hrvatskoj 1920–1940 (katalog izložbe). Zagreb 1992, 6, 13, 14, 20, 25, 27, 33, 35. — A. Vojinović: Vladimir Horvat. Prvi fotoreporter Zagreba. Večernji list, 36(1992) 10. V, str. 29. — Z. Kuzmić: Vladimir Horvat. Zagreb 1994. — V. Maleković, M. Tonković i dr.: Fotografija u Hrvatskoj 1848–1951 (katalog izložbe). Zagreb 1994.
Višnja Flego i Željko Poljak (2002)
