HRANISLAV SIRAKOV (Cranislavus), graditelj i klesar (XIV. st.). Podrijetlom iz Župe dubrovačke. Prvi put se spominje 1329. kada je u Dubrovniku s klesarima, braćom Obradom i Milkom Hvaljenovim ugovorio isklesati trgovcu Benciu del Buonu manju biforu četvrtasta oblika i dva ugaona balkona. S vlastelinom Klementom Držićem ugovorio je 1330, zajedno s Obradom Hvaljenovim, B. Marinovićem, M. Radostinim, J. Bjelomuševićem i nekim padovanskim klesarom, nastanjenim u Dubrovniku, poći dva mjeseca k bosanskom banu Stjepanu II. Kotromaniću, koji je tada, vjerojatno, poduzeo neke veće građevinske radove. Pretpostavlja se da su obavljali i klesarske poslove te zidali na različitim gradnjama, crkvenim, svjetovnim i obrambenim te da su pridonijeli širenju romaničko-gotičkog stila u Kotromanićevoj zemlji (C. Fisković). U Dubrovniku se ponovno javlja u dokumentima 1335. kada zajedno s Vlahom Kalendinom sklapa ugovor o gradnji kuće s Krizom de Bergo te 1340. kada zida trokatnicu Petru Bobaljeviću i kuću Petru Bučiniću. U dokumentima se javlja i kao zemljovlasnik (1332, 1336). — Kao klesar spominje se i njegov brat Kudelin (Cudelinus), koji je 1367. s majstorima Dabišom i Radivojem obavljao zidarske radove na crkvi sv. Vlahe.
LIT.: C. Fisković: Naši graditelji i kipari XV. i XVI. stoljeća u Dubrovniku. Zagreb 1947, 15. — Isti: Prvi poznati dubrovački graditelji. Dubrovnik 1955, 32, 72, 75, 91, 104. — Isti: Dalmatinski majstori u srednjovjekovnoj Bosni i Hercegovini. U: Srednjovjekovna Bosna i evropska kultura. Zenica 1973, 149. — Isti: Stećci u Cavtatu i u Dubrovačkoj župi. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 1961, 13, str. 160. — J. Lučić: Nekoliko spomena dubrovačkih majstora iz kraja XIII i prve polovine XVI stoljeća. Ibid., 1963, 15, str. 23, 25.
Darja Tomić (2002)
